Nitrofos fertilizer - talosaga

Leai, o le a le mea e faia e le fai togalaau e aunoa ma le faʻaaogaina o le eleele e faʻapitoa mo le tuputupu ae sili o laau ma elemene. O le tele o taimi, e faaopoopo atu ai le nitrogen, potassium, phosphorus, magnesium ma le sulfur. Ina ia faafaigofieina le faʻaogaina o nei mea faʻamalolo, e mafai e se tasi ona faia se sauniuniga faʻapitoa, e pei o le nitrofoscu. E uiga i lea mea ma o le a matou taʻuina atu i lenei tusiga.

O le a le vaega o le nitrofoski?

O vaega autu o le nitrofoski o le nitrogen, phosphorus ma le potassium. O loʻo faʻatusaina i totonu i vaega tutusa (11-16% i le tasi), o le isi o isi masima ma mea le mama.

Nitrophos e maua mai ona o se laasaga e tolu-laasaga. Muamua, o le phosphate e togafitia i le acid nitric, ona faaopoopoina ai lea o le ammonium sulfate (po o le ammonia ma le sulfuric po o le phosphoric acid), ma faaopoopo ai le potassium chloride i le faaiuga. E faalagolago i suiga i le auala o le gaosiga, o sulphate, sulfate ma phosphoric.

Nitrofoska o se paluga faigofie. O le mea lea, ao le i faaopoopo atu ia i latou, e sili atu le faʻafefe i le vai, ona faʻateleina lea o le tufatufaina i le palapala. A latou oʻo i le palapala, e vave ona latou paʻu i totonu o niona, lea e faʻamoemoeina e aunoa ma ni faafitauli i laau. Faʻafetai i togafitiga faʻapitoa, o le nitrofoska e teuina mo se taimi umi e aunoa ma le 'ai.

Faatonuga mo le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o le suauu

Faʻaaoga le nitrofosca e fautuaina i luga o nofoaga e maua ai le eleʻele acidic pe le faaituau, ae, pe a manaʻomia, e mafai ona faʻaaoga i soo se mea. O le sili ona lelei e aoga i luga o oneone, omea ma peat bog. E mafai ona e faia i le taimi o le sauniuniga o le fanua mo le totoina, i le taimi o le luluina ma le avea o se mea faʻaleleia i le vaitau o le tuputupu ae. I luga o eleele mamafa, e sili atu ona lelei le faia o lenei mea i le autumn, faʻalauteleina i totonu o le palapala, i luga o le malamalama - i le tautotogo ma lata ane i luga.

Nitrofosco e mafai ona faʻaaogaina mo fualaʻau uma o fualaʻau ( pateta , suka suka, legumes , ma isi mea), vine, vine ma laau.

Laʻau e tali atu e le gata i le le lava o elemene, ae le gata foi i le leai o elemene, e taua tele mo ituaiga laau taʻitasi e matau le vailaʻau fautuaina:

  1. A lūlūina fatu o fualaʻau ma fugalaau - 5 - 7 g i le 1 m & sup2.
  2. Mo le pateta ma le totōina o togalaau ma togafiti toto - 4 - 6 g i totō totō taitasi.
  3. Mo strawberries ma strawberries - 40 - 45 grams i le vaomatua.
  4. Mo vaomatua fua - 60 - 150 g, e fuafua i le salalau.
  5. Mo laau - 200 - 250 g talavou ma le 450-600 g tagata matutua.

Naʻo le faʻaleleia atili o le lelei o le palapala, o lona uiga. faʻaleleia lona fualaʻau, e tatau ona faaopoopo le nitrophosphate i se fua faatatau o le 90 g mo le 1 m & sup2. Mo le faʻamafanafanaina o laau i le vaitau pe a fuʻa, e tatau ona faʻaalu le 2 sipuni tele o fualaʻau i le 10 lita o le vai ma faʻafefe vai i le vaifofo e maua ai.

Faʻalagolago i fua o loʻo totoina ma mea o loʻo iai i nisi o elemene eleʻele i le eleele, o le faʻaaogaina o le nitrophosphate e ono manaʻomia ai le faaopoopoina o faʻamafanafana faigofie (eseese le potassium, fuamoa poʻo le nitrogen).

E masani ona fenumiai le lua fomaʻi, e tutusa ma le igoa - nitrofosca ma le nitroammofosku. Sei o tatou vaai, oa la latou eseesega, pe mafai foi ona avea moni ma fualaau tutusa.

Eseesega i le va o le nitrophosphate ma le nitroammofosci

O nei faʻamalositino e matua tutusa lava i le tuufaatasiga ma le mataupu faavae, ae o loʻo i ai ni eseesega taua:

  1. I fafo, e eseese la latou lanu: nitrofosca o lanu paʻepaʻe uma, paʻepaʻe le lanu moana, ma le nitroammophoska e piniki.
  2. Nitroammophoska e sili atu ona lelei, o le mea lea e tatau ona faʻalauiloaina 1.5 taimi le maualalo.
  3. Nitroammophoska e sili atu ona lelei mo fualaʻau fualaʻau.

O le faʻaaogaina o fualaau oona pe a e totoina fualaau faisua, e le mafai ona e fefefe i le faaleagaina o lou soifua maloloina, talu ai e le oi ai ni mea lelei, o lea e te maua ai se seleselega o le siosiomaga.