O se tasi o faailo taua, ua fuafuaina i le auiliiliga o le toto, o le maualuga lea o monocytes i le toto. Monocytes o se ituaiga o leukocytes. O fualaʻau aupito sili ona tele ma malosi e maua mai ai le gaʻo mumu. Faatasi ai ma le tafe toto, mamacycy monocytes e ulufale i totonu o fusi o le tino ma faasolosolo malie i le gaogao. O le galuega autu a nei elemene o le toto, o le faʻaleagaina ma le faʻaaogāina o meaola faʻapitoa o le tino, lea na ulu atu i totonu o le tino, ma le faʻaumatiaina o tino o tino mama. I le fesoʻotaiga ma le mea moni o monocytes latou te faia sea galuega e tatau ai, ua taʻua i latou "o le au faʻataʻitaʻi o le tino." O le monocytes lea e avea ma se faʻalavelave i le fatuina o siama o le gaʻo ma le kanesa. E le gata i lea, o le monocytes e aafia i le faagasologa o le hematopoiesis.
Le masani o monocytes i totonu o le toto
Ina ia mafai ona iloa pe tusa poʻo le leai o le maualuga o le toto o loʻo maua i le suʻega (e aofia ai le maualuga o monocytes) e fetaui ma le masani, e tatau ona i ai se manatu i le masani o monocytes i faʻamaumauga maʻoti.
O le masani o le monocytes i le toto e mai le 3% i le 11% o le numera atoa o leukocytes pe tusa ma le 400 sene i le 1 ml o le toto toto (ie toto e taamilo i fafo atu o totoga hematopoietic). O le masani o monocytes i totonu o le toto i fafine e mafai ona itiiti ifo nai lo le tapulaa maualalo ma le teugatupe mo le 1% o le aofai o leukocytes.
E le gata i lea, o le maualuga o sela papaʻe e eseese ma tausaga:
- o le vaega monocyte i totonu o le toto o se pepe faatoa fanau mai e ese mai le 3% i le 12%;
- i le lua tausaga le lua e mafai ona ausia le 15%;
- o le pepe e tasi le tausaga le matua e 4-10%.
I le matua, o le numera masani o monocytes i le toto e seasea ona sili atu i le 8%.
Suiga i le maualuga o monocytes i le toto
Faateleina monocytes
Ina ia faateleina le maualuga o monocytes i se tamaititi, tusa lava pe 10%, o tagata tomai faapitoa e masani ona toʻa, talu ai o sea ituaiga suiga e mafua mai i le natura masani o le tino e fesootai ma le tamaitiiti, mo se faataitaiga, leething. O le sili atu o le aofaiga tutusa o monocytes pe a faatusatusa i le masani ma se suesuega lautele o le toto i se tagata matua e faailoa ai le le manuia o le faagaoioia o le tino o le tino, faapea foi ma le atinaeina o se faamai pipisi, e pei o:
- tuberculosis;
- syphilis;
- ulufale;
- brucellosis ;
- lupus erythematosus;
- gasegase o le toto;
- mycosis, ma isi.
E mafai ona faʻamaonia le faʻaogaina o le faʻamaʻiina o le tino ile faʻaogaina i totonu o le numera monocyte. E tele taimi e matauina ai le faateleina o le numera o lanu paʻepaʻe i le taimi o le faʻasologa. I fafine, o le mafuaʻaga o lenei suiga e masani ona masani ona faia i le gynecological.
Faʻaitiitiga o monocytes
O se faʻaitiitia i le maualuga o monocytes o se mea e seasea ona tupu nai lo le faateleina o lenei faailoga. E le o taʻuina mai ai le atinaʻeina o le faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tele o fafine ua faʻaititia le tasi o le tasi i le taimi o le maitaga ma i le taimi o le failele. O le taimi lenei o se taunuuga o le vaivai o le tino e mafai ona faʻaalia ai le anemia.
Isi mafuaʻaga lautele o le faʻaitiitia o le monocyte i totonu o le toto:
- O nisi faʻamaʻi pipisi, i le mea muamua, fiva taifoi ;
- gasegase e maua mai;
- mauaina o corticosteroids ma cytostatics;
- faʻamaʻi e aʻafia ma le faaleagaina o sela o faiʻai.
O le faʻaitiitia o le maualuga o le monocyte e masani lava ona matauina i le taimi o le faʻasologa o taimi aʻo gaosia le totoga. Ae i lenei tulaga, e mafua mai i le faʻaaogaina o le faʻamaʻiina o fualaau faʻasaina ina ia mafai ai ona taofia le tino mai le teenaina o gaʻo ma totoga ua suia.
I soʻo se tulaga, o se suiga i totonu o le mataupu monocyte o loʻo i totonu o le toto o se mafuaaga mo le suʻeina o se suʻega faafomaʻi ina ia iloa ai le mafuaaga ma, pe a talafeagai ai, faʻataʻitaʻi togafitiga talafeagai.