Lafu i Iapani

O le afu i Iapani e pei o le "taki", i le faaliliuga moni o lona uiga o le "tarako vai". Faatasi ai ma lenei mea moni na faia e le Iapani mo le tele o vaitausaga ua iloa ai vaitafe e tafe mai i se maualuga tele faatasi ai ma vaovao ma le pisa tele.

I Iapani o loo i ai le sili atu ma le 2,000 vaifili ma se maualuga o le itiiti ifo i le 5 m. O le a e vaaia se ata o tafega sili ona lauiloa i Iapani i lalo ifo.

O le maualuga o le afu

O vaʻaia e sili ona manaia e tolu e pei ona taua i lalo:

  1. Hannock o le tafe aupito maualuga i le atunuu ma Asia uma. O loʻo i totonu o Toyama Prefecture, o le "tarako vai" e maualuga lona 497 mita ma o le 88 i le lalolagi maualuga i le afu. Ae ui i lea, o lona tulaga muamua e oo lava i Iapani e matua taua lava. O le faʻamatalaga lea i le mea moni o Hannoki o loʻo galue pea i le na o le 4 masina i le tausaga: mai ia Aperila ia Iulai, pe a faʻafefe le kiona i le mauga o Midagahara.
  2. E fitu Daky o le lua pito sili ona maualuga i Iapani. O lona maualuga e 370 m. O le igoa Simeo o lona uiga moni o le "fusi". I le Iapani, o le leo o le paʻu e pei o leo na tuuina mai e se patele i le tatalo i Buddha. O Simeo Dacians e taua foi o le masaga a Hannock, aua o nei tafe nei e pauu i totonu o le vaitafe e tasi, ma faasaga i le pito i tua o le mauga, o lo latou vai e faamanatu mai i le Latina V.
  3. Hagoromo-ae - o le lona tolu aupito maualuga o le afu i Iapani (270 m), o se tasi o nofoaga sili ona asiasi i le motu o Hokkaido. 7 laasaga Hagoromo-ae o loo faamanatu pea i le siva a Iapani "tamaʻitaʻi faʻanoanoa," o le ua manatu o le patroness o le araisa ua tupu.

O vaileleia sili ona matagofie

O le mea moni, o lenei vaevaega e faʻapitoa, ae o le Iapani latou i lenei vaega e aofia ai mea nei:

  1. Nati, ae o loʻo tumau pea - le afu, o loʻo i luga o le peninsula o Kia, i le faipule o Iapani Wakayama. O lona maualuga e 133 m, ma o le vai paʻu e fausia ai le vai e 10 mita i le vae. E lua falesa na fausiaina i lata ane o Nati: Hiro-jinja - le fale Shinto ma le Seiganto-ji - le lotu Buddhist, lea ua saunia ai se fale puipui mo tagata tafafao maimoa. O le tafe tele o tagata tafafao maimoa i Iapani e lata ane i le afu o Naty o loʻo matauina i le aso 14 o Iulai - o le tausamiga o le afi, o le mea sili ona mataʻina o le faʻamamaina e le afi o le auala i le afu.
  2. O Kagon o le laupepa lauiloa i Iapani, o loʻo lisiina i le lisi a UNESCO. O loʻo i totonu o le Nikko National Park o Iapani , o le tafega o Kagon e 101 mita le maualuga. Faatasi ai ma le fesoasoani o se siʻosiʻomaga faapitoa mo se totogi laʻititi, e mafai ona vaʻavaʻaʻi Cagon latalata ane. Ma a uma ona e fiafia i le matagofie, asiasi i le fale tii i le pito i lalo o le afu. I le taumalulu (Novema-Mati) O Kegon e toe faʻafeiloaʻi ma fai ma sui o se tala fai tala-tala e leai se tasi e leai se mea.
  3. Fukuroda-ae - o le tafe sili ona lalelei i le faipule o Ibaraki. O le tulaga ese o lona fausaga: O Fukuroda e aofia ai maʻa maʻa, ma o vai e tafe i luga o latou e fausia ai vaituloto laiti. I le taumalulu, o le afu ma vai vai ua malo. Mo le lelei o tagata tafafao maimoa, o le au inisinia Iapani i totonu o le papa na fausia ai se eletise, lea e mafai ai ona e aʻe i le pito i luga o Fukuroda ma fiafia i le vaaiga o le paʻu ifo mai luga.

Pasiga le tumau

O lenei vaega e aofia ai mea nei:

  1. Furape-ae - o lona tulaga ese e leai ni vai vai lata ane, mai le mea e mafai ai ona tumu le afu. O le vaalele e oso saʻo mai le eleele ma, pau atu i ni vaitafe, pau i lalo o le mauga. E i ai se Furape ma le lona lua o loimata o Maiden.
  2. O Camuyvaca foi o se vaipuna, o le punavai o le punavai vevela o eleele vevela . I luga o laasaga o le afu ua avea ma vaituloto, ma le lalo ifo o le laasaga, o le vai e sili atu ona lelei. I le auala, o le vai i Kamuyvakka e faʻapitoa i le vai, ma o Iapani e fiafia e taʻele i vai o loʻo fausia.
  3. O Sönjüdo o le tafe eleele pito i tele i Iapani, o loʻo i totonu o ana o le Gifu Prefecture.

O faʻafitauli uma o loʻo faʻamatalaina i luga e mafua mai i le natura. Ae o le Iapani e fiafia tele i le paʻu vai ina ia latou faateleina lo latou numera, fausiaina o tafe i luga o paka ma faleoloa faatau.