O le erythema faʻamaʻi o se viral infection lea e le o faʻatulagaina lona teʻo. O uiga o le faʻamaʻi e aofia ai faʻamaoniga o le inisua o le tino ma fulufulu i le tino o lanu mumu.
Initaneti erythema - faailoga
O faʻamuamua muamua o le maʻi atonu o le afu i le faai, malaise, le toʻa i le nasopharynx. O nisi taimi e le iloa ai faailoga, ma o le vevela e ono puupuu. I lenei tulaga, o le maʻi atoa e le o amanaiaina. O le masani masani o le erythema i totonu o tagata matutua e sili atu ona ogaoga nai lo tamaiti. E masani ona o mai ma le neuralgia ma le delirium.
O faʻaaliga autu o faʻamaʻi pipisi e aofia ai:
- tiga o le ulu ;
- o le faateleina o le vevela o le tino, e mafai ona oʻo i le 38 tikeri;
- tiga o le tino;
- vaivaiga;
- musika ma sooga faʻatasi.
O se vevela ma le erythema oona, o le taimi e faʻafefe ai le tasi i le lua vaiaso, e aliali i le aso lona lima. O fusi i tamaiti e sili atu ona taatele nai lo tagata matutua. E le mafai ona tuʻuina atu ma le mumu le afaina o le maʻi.
Initaneti erythema o Rosenberg
Mo lenei ituaiga o le maʻi e faʻaalia i le vave o le atinaʻe, lea o loʻo i ai faailoilo o le inupia (faʻamalo, maʻi tiga, vevela). E leai se faʻavevesi i foliga. O le tele o taimi e tu i luga o sooga o vae ma lima. I luga o le papa, o foliga e foliga mai o le erythematous fields. I le aso lona lima o le mumu, e sau, ma amata ona paʻu le paʻu. Fefe e mafai ona tumau mai le vaiaso i le sefulu lua aso.
Chamera afaina ai erythema
O lenei ituaiga o erythema ei ai se auala malamalama. Laititi le vevela o le tino Mai le aso muamua o loʻo i ai ni avanoa i luga o foliga, lea e fusia i le aso lona lua, ma faia ai se ata o le pepe. E mafai foi ona iloa le mumu i luga o vae.
A maeʻa le lua vaiaso, ua leai ni mea. Ae ui i lea, o lo latou toe faʻafouina e mafai ona fesoʻotaʻi ma le vevelaina, faʻalauteleina o le tino, fiva. E masani lava i tagata matutua, o le faʻamaʻi faʻatasi ma le fula o le sooga.
Initaneti erythema - taunuuga
O lenei faʻamaʻi i le tele o tulaga e mafai ona oʻo atu ai i ni faʻafitauli ogaoga. O faafitauli sili ona taatele e fesootaʻi ma se taimi le tumau i le gaosia o lela mumu i le toto. I tagata soifua maloloina, e le o amanaʻia lenei mea matautia, ae i le i ai o faʻafitauli o le hematopoietic system, e ono tulai mai ni faʻafitauli.
O le faʻaitiitia o le toto mumu e mafua ai le faʻafitauli faigata, o lona umi e mai i le fitu i le sefulu aso. O tagata ei ai le anemia aplastic e mafai ona iloa le vave tele o le fatu, le le fiafia, maʻi le manava. Afai e tupu le maʻi i se fafine maʻitaga, e mafai ona oʻo atu i le maliu o le tamaititi.
Togafitiga o erythema e aʻafia ai
O le tau faasaga i le faʻamaʻi e mafai ona faʻatino i le fale pe a leai ni faʻalavelave faʻalavelave. Togafitiga e aʻafia ai le faʻaumatia o faailoga. E aofia ai faiga nei:
- Malologa malolo.
- Fainu tele le tele o vaiinu.
- Faʻasalaga o palola.
Talu ai o le faʻamaʻi ua mafua ona o le gaioiga o siama, e le o siama, e le o faʻamaonia togafitiga o vailaʻau. E le o faʻaalia mai ai le kulusia le toe foʻi mai o le siama. E masani ona latou i ai
O tagata e masani i faʻafitauli o faʻamaʻi e tatau lava ona vaaia e le fomaʻi. O ia vaega o tagata e aofia ai:
- i ai ni faafitauli i le hematopoiesis;
- faʻatasi ma thalassemia;
- maʻitaga maʻitaga.
I nisi tulaga, e puipuia ai le atinaʻeina o faʻafitauli, o le tagata maʻi e faʻamaʻi ile falemaʻi.
O fafine maʻitaga o loʻo faʻatulagaina le suʻega masani o le ultrasound. Afai e maua le edema, o le fetus ua tuʻuina atu i ai le toto.