Ethnographic Museum of Eirarbakki


O le teritori o Iceland e tamaoaiga i le natura ma aganuu, e mafai ona avea ma sui o se nofoaga atoa. O se tasi o ia nofoaga o se aai manaia, lea e mafai ona taua o se falemataaga moni, e taʻua o Eirarbakka .

Eirarbakki - talafaasolopito ma faʻamatalaga

Mo le fiaselau tausaga, o le uafu i Eirarbakki o le taulaga sili ona taua i pisinisi i saute o Iceland, ma o le aai lava ia o le nofoaga autu o faatauga o le itulagi atoa i saute, lea e alu ese mai Selvogur i le Mauga o Luumumgun. Ae ui i lea, i le 1925 na leiloloa le aai lenei suafa mamalu, e pei o le au faifaiva e tatau ona tuua le taulaga. O le mea o le i le faaiuga o le sefuluiva afe tausaga, o le numera o vaʻa fagota fagota na faʻatupulaia le tele. Ae ua filifili le pulega a le atunuu e poloka le vai vai o le Eirarbakki ma se vaitafe e taua o Elfusau. O lenei mea na le avea ai le taulaga ma nofoaga sili ona aoga, nai lo le taimi muamua.

I le taimi nei, o Eirarbakki o se tamai nuu faiva faiva i luga o le talafatai i saute o le atunuu. O le faitau aofaʻi o lenei nofoaga e na o le 570 tagata, sei vagana ai tagata o le falepuipui o loʻo i ai iina.

Ina ua filifili e asiasi i Eirarbakki, e toatele tagata e fesili ifo ia i latou lava: o fea oi ai le falemataaga faaleaganuu? Faafetai i lona talaaga ma fale matagofie fale, o le aai atoa ua avea o se faailoga taua. O le taua o le taulaga o le avanoa lea e iloa patino ai le soifuaga o faifaiva i Iceland. O faʻaaliga o le faleoloa o le faʻaleaganuʻu o fale o le taulaga. O latou fale laupapa, e mafai ona e vaʻaia le aso o le fausiaina, ma le igoa o le fale. Afai e te tilotilo i le ata o le faleoloa o le aganuu, ona i luga o nisi oi latou e mafai ona e iloa lenei vaega o faʻamaumauga o uluai mea faitino.

I aso nei, e ola Eirarbakki i tupe alu a tagata tafafao maimoa ma tagata malaga mai le salafa o le lalolagi. E leai lava se isi punavai o le ola mo le faitau aofaʻi o tagata. I le vaitau o le 1990, na tapunia le atinaʻe mulimuli i totonu o le aai - o se gaosiga o iʻa. Ae ui i lea, o nei tagata e le faʻavaivai ma faʻaauau pea le fiafia i tagata tafafao maimoa ma malaga i le taimi nei, ua tumu i mea matautia ma mea tutupu, olaga o se faifaiva, faapea foi malaga i nofoaga sili ona matagofie i solofanua Icelandic masani.

Faʻamanatuga o Eirarbakki

O le asiasi atu ia Eirarbakki, o le a le mafai ona e vaʻaia le faʻaaliga o le faleoloa o le aganuu i lona aga masani. O taligalu e aofia ai le fagota ma le tele o fale:

  1. I totonu o le taulaga o loʻo i ai se fale na fausia i le 1765, o le igoa lea o le fale pito i luga o fale faleoloa i Iceland.
  2. O le fausiaina o le ekalesia o loʻo galue, o le fausiaina lea o le aso 1890.
  3. O le aoga pito i matua matua, na faavaeina i le 1852, o le iunivesite pito i matua lea i Iceland.
  4. E iai foʻi le avanoa e asiasi ai i le talafaʻasolopito o le lotoifale ma falemataʻaga o le gataifale.

O le lisi o fale i totonu o le aai o Eirarbakki, o ni mea lelei, e ono faigata mo se taimi umi. O le mafuaʻaga lea e faʻapea ai o le nofoaga ua na o se faʻatautaia o fale mataga, o le toe faʻaleleia lea o loʻo faia i aso uma. Faʻatasi uma, o fale laupapa lelei e pei o meataalo.

Faʻafefea ona e alu i Eirarbakki?

E mafai ona e alu i Eirarbakka i le taavale mai le laumua o le atunuu . Ina ia faia lenei mea, ave le numera numera tasi i le taulaga o Selfos ona liliu atu lea i le auala 34. A maeʻa le 25 kilomita, o le ai ai Eirarbakki.