E aʻafia ai, o nisi taimi ei ai se tulaga e tusa ai ma iuga o lenei auʻiliʻiliga, ua faʻapupulaina le gasegase o le lymphocytes ma vavaeeseina pe tuu i lalo le neutrophils. I le faʻataʻitaʻiga, tatou te talanoa i taimi uma e uiga i le neutrophils, ona o le numera o nei siama e sili atu le maualuga nai lo le neutrophils. Sei o tatou mafaufau po o le a le mea e ono taʻu mai ai na mea sese.
O le a le uiga o le faateleina o le lymphocyte count?
Lymphocytes o le paʻu paepae paʻepaʻe mai le ituaiga o leukocytes. Latou te nafa ma le tausisia o le puipuiga ma le gaosia o auupega e puipui ai le tino i tulaga eseese. O le faʻateleina o mea o loʻo i totonu o nei siama e mafai ona faʻaalia:
- so o se viral viral infection;
- lymphocytic leukemia;
- lymphosarcoma;
- tuberculosis;
- hyperthyroidism.
Faʻapogai o se faʻaititia o le maualuga o neutrophils
I le isi itu, o le neutrophils o sela foi o le porokalame, o le galuega autu o le puipuia lea o le tino mai maʻi eseese. O lenei ituaiga o siaki e mafai ona ola mai le tasi le itula i ni nai aso, e faalagolago lava i le faʻalauteleina o se tino gaioiga i le tino o le tagata.
O le faaitiitia o le mea e maua i le neutrophils i se pepe e mafai ona matauina i:
- viral infections;
- ogaoga o faʻailoga;
- anemia;
- Aafiaga o fualaau faʻamaina, e pei o togafitiga faʻamalolo poʻo le faʻamalositino.
Afai e siitia le lymphocytes i totonu o le toto o le tamaititi ma ua faʻaitiitia le neutrophils ma, i le taimi lava e tasi, e maua ai e eosinophil, e leai se masalosalo o le pepe o loʻo i ai se siama viral poʻo siama. E tatau ona feutagai ma se fomaʻi i se taimi vave lava e mafai ai ona iloa se focus o faʻamaʻi. I le lumanaʻi, e tatau i le tamaititi ona faia se togafitiga i lalo o le vaavaaiga a se fomaʻi.