Fuaina i tamaiti

Fualaʻau o se faʻamaʻi pipisi lea e faʻaalia i le mumu o le mucous membranes, fiva ma le vevesi. I totonu o le tino, o le siama o le misela e maua i le ea. O le siama e tuʻuina atu mai le maʻi pe a tale ma sneezing. E faigofie ona manumalo le soona faʻamalolo, e mate i lalo ole aʻafiaga o mea tau le siosiomaga (malamalama, ea, ma isi). O le mea lea, e toetoe a le mafai ona afaina i isi vaega, meataalo ma lavalava.

Faailoga o le misela i tamaiti

Mai le taimi o le faʻamaʻi aʻo lei oʻo mai uluai faailo o le misela i tamaiti, pe a faʻavaivai, e tumau mai le 7 i le 17 aso (taimi e faʻasaga ai). O le faamaʻi e aofia ai vaega e tolu: catarrhal, o le taimi o le vevela ma le taimi o le taufaʻailoga. Mafaufau i lea laasaga ma lea laasaga pe faapefea ona amata le misela i tamaiti:

  1. O le vaitaimi o le catarrhal e tumau mo le 5-6 aso. O loʻo i ai se tale mago o le "taofi", o le isu, fiva, conjunctivitis, mumu ma le fula o le pharynx. A maeʻa le 2-3 aso, faʻaalia i luga o le palate fasi lanu piniki. I le taimi lava e tasi, i le pito i totonu o alafau, e mafai ona matauina ni mea paʻepaʻe uiga o le misela (Filatov-Koplik stains), e pei o semolina.
  2. I le taimi o le vevesi, o loʻo i ai le faʻasalaga, o le fefe i le malamalama, o le faʻalauiloaina o le bronchitis faʻalauteleina. O le vevela e alu i le 39-40 ° C, o le maʻi o le tamaititi e matua leaga lava, o le moe, le mautonu, leai se fiaʻai ua matauina. E foliga mai o se mea vevela i luga o foliga. O se patch o foliga le lelei, e toetoe lava a le tulaʻi i luga ae o le paʻu. O latou lapopoa o le 3-4 mm, latou te taumafai e fusia. Muamua lava, o tua o loʻo i tua o taliga ma luma. O le vevela mo le 3 aso e matua pauu lava: o le aso muamua e manumalo i luga o foliga, o le isi e tupu i luga o lima ma le pusa, e oʻo mai i le aso lona tolu e oʻo atu i tapuvae.
  3. Taimi o faʻauiga. I luga o 3-4 aso i le maeʻa ai o le faʻaleleia o le tulaga. O le vevela e masani ona faʻatonuina, ua mimiti le vevela, ma ua le toe faʻaaogaina (o le a iu lava ina mou atu). I le taimi o le toe faʻaleleia o loʻo i ai le moe, faʻanoanoa ma le vaivai tele.

E faapefea ona togafitia le misela i tamaiti?

I togafitiga faapitoa e le manaʻomia e le tamaititi le misela. Ae tatau ona e taoto ma moe mo le tumama. E le gata i lea, o le tagata maʻi o le a fesoasoani i le tele o le vai (o le a taofia ai le faʻamalolo) ma faigofie ona eliina, ma maua ai fualaʻau. E te le manaʻomia faʻapipiʻi le vevela. Ua lava le fufuluina o le tama ile vai ile vevela ole potu. O le taele pe a maeʻa le vevela. Mo le aveeseina o faailoga masani (tau, vevela) e faʻaaogaina fualaau o loʻo faʻamoemoeina ma antipyretic. Mo le puipuia o le conjunctivitis, ua fufulu mata i le sipuni o le cotton ua olo i le vevela lauti. I vailaau faʻamaʻi, pei o se tulafono, aua le faʻaaoga. Ua faatonuina i latou mo ni masalosaloga masalomia.

Puipuia o le misela

I aso nei, mo le faʻamalolo, o le tui puipui tele e faia, e tui ai tamaiti i le misela, rubella, ma mumps ma se tui tasi. Fualaʻau i tamaiti tui puipui e faigofie ona fai ma, pei o se tulafono, e aunoa ma ni faʻafitauli. O le tui muamua e faia i le 12-15 masina, o le lona lua i le ono tausaga. Fuaina i tamaiti i lalo o le tausaga e tasi e seasea lava, e leai se puipuiga, e nono mai le tina. I le tulaga o loʻo fesoʻotaʻi le pepe ma se tamaititi maʻi, e mafai ona puipuia le maʻi mai le faʻaofiina o se immunoglobulin. O le faʻamaoniga na maua i lenei mataupu e taofia mo le 30 aso.

O le isi auala e puipuia ai le pepe o le aloese mai le faʻafesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi. O le tagata gasegase e pipisi mai aso mulimuli e lua o le taimi o le faʻalavelave i le aso lona lima talu ona amata le vevela. O se tamaitiiti ua maua i le misela, e mafai ona toe foi i le au a le fanau i le lua vaiaso talu ona amata le maʻi.