E faʻapefea ona faʻaleaga vomiting i se taifau?

E i ai taimi o le a foloina ai e se taifau se paʻu oona, o se meaʻai vevela po o se vailaau oona. O nisi taimi e mafai ona avea ma mea e le manaʻomia, mo se faʻataʻitaʻiga, o se pepa palasitika. E sili atu le saunia muamua mo se tulaga faapena ma iloa le ala e tatau ai ona faʻaigisi vomiting i se taifau.

Muamua lava, fuafua le aoga o le vomia. E leai se mea e faʻaosoina ai le vomiting i le taifau pe afai o le mea oona e tupu i totonu o le paʻu poʻo le vaega o le manava. Afai e mafai, faʻafesoʻotaʻi le fomaʻi vave. A manaʻomia vave le fesoasoani, matou te faʻamoemoe o le a fesoasoani la matou fautuaga ia te oe e faʻaitiitia le tulaga o lau fagafao.

Auala e fai ai le vomiting i taifau

Afai e toesea le uunaiga e vili i totonu o le taifau, ona avea lea o se tasi o auala pito sili ona faigofie e mafua ai le vomiting o masima. Ina ia faia lenei mea, tatala le gutu o le taifau ma sasaa le afa o le sipuniti o masima i luga o le laulaufaiva, ae le tatau ona toe togi le ulu o le taifau. O le masima e matua afaina ai le tofo o le laulaufaiva ma e mafua ai le vomina. E mafai ona e faʻaaoga se fofo e faavae ile 0.5 lita o le vai 1 teaspoon o masima. O lea ituaiga fofo e sasaa atu i le alafau o le taifau e ala i se tuila po o se suauu e aunoa ma se nila.

E tele taimi e fesili ai tagata pe faapefea ona faʻaleaga vailaina o le paluga faʻasalalau i totonu o se taifau. Ina ia faia lenei mea, e tatau ona e saunia se vali lanu piniki. E fuafua i le tele o le taifau, e alu mai le 0.5 i le 3 lita o le vai. I le tele o le vai ua saunia e faʻaopopo sina fatu o le pāmala ma faʻaali seia oʻo ina faʻamavae atoa. Ia faʻaeteete, fatuga e leʻi faʻaaogaina poʻo se fofo o le lanu enaena ulaula e mafai ona oʻo atu ai i le vevela o le vevela o le oral ma le esophagus. O le tele o le afaina o vai poʻo se vailamu lanu piniki o le paluga oona e mafua ai le fesuiaiga.

O nisi faila o faipule e fautuaina le faʻaaogaina o le hydrogen peroxide i le tali i le fesili i le auala e faʻaleagaina ai le vomiting i se taifau. Mo le faia o lenei mea, ia saunia se fofo o le 1: 1 vai ma le hydrogen peroxide ma sasaa 1 sipuniti i totonu o le faaili o le taifau. Afai ei ai sau taifau lapoa, sili atu ma le 30 kilokalama, ona e sasaa lea i le 1 sipuni. A maeʻa le 5 minute, ona oʻo mai lea o le manaʻoga, pe afai e le tulai mai le manaʻoga e vili i le taifau, ona toe fai lea o le taualumaga. Ae ui i lea, ia manatua e le fautuaina e sasaa le sili atu i le 2-3 sipuni o fofo i totonu o le taifau.

E iai isi mea e mafua ai le vomiting, mo se faʻataʻitaʻiga, totoga o chamois, mustard ma le apomorphine hydrochloride. Matou te fautuaina le faʻaaogaina o nei vailaau i lalo o le vaavaaiga a se fomai manu. e mafai ona latou mafua ai ona oona .

Faʻaaliga foi e le mafai ona e faʻaleagaina le vomiting pe afai o le mea na foloina e mafai ona faʻaleagaina le esophagus, pe a fai e le iloa e le taifau, pe afai ua maua e le manu, gasegase mai le mama po o le meaʻai, e pei foi o maile maitaga.

I soo se tulaga, faʻafesoʻotaʻi le fomai manu, e tusa lava pe e te manatu ua uma mea uma.