Bacteria Helicobacter - faʻamaoniga ma togafitiga

Ole siama ole Helicobacter i aso nei ua manatu ole tino ole mea e ono afaina i le siama o le herpes. E sili atu ma le afa o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mafai ona avea o se vailaʻau o siama. Le iloa poʻo le a le uiga o faʻamaʻi pipisi i siama Helicobacter e foliga mai, o le togafitiga o le faafitauli e amata i le taimi. A maeʻa le umi o le Helicobacter i le tino, o le tele o faafitauli faʻalesoifua maloloina e mafai ona mafua ai.

Faailoga o siama Helicobacter pylori

O le siama aupito sili ona lelei o loʻo i totonu o le gastrointestinal tract. O se tasi lea o nai meaola ninii e mafai ona faʻafetaui lelei i le siosiomaga o le manava o le manava ma saogalemu ai. O le faʻamaʻiina ma siama e matua faigofie lava - naʻo le galo ia fufulu ou lima aʻo leʻi 'ai pe faʻaaogā mea faʻaleagaina po o vai.

Helicobacter pylori o se faʻamaʻi aiga. E afua ona o le faʻamaʻi o se tasi o tagata o le aiga, toeitiiti atoa le selau pasene o mataupu e faʻaalia tino o le maʻi i totonu o le aiga atoa. O le a faia le togafitiga tutusa o le siama Helicobacter mo ia faailoga:

  1. O tagata e afaina e masani lava ona i ai ni faafitauli ma ogaumu: o nisi e mafatia i le masani ai, o isi e mafatia i le manava manava.
  2. I nisi tulaga, o le siama e lagona ai e ia i le manava, leai se vomiting ma le gaioiga. I lenei tulaga, e tele gasegase ua faitioina le ogaoga ma le tiga i le manava.
  3. Faʻafitauli i fao ma lauulu, faʻamaʻi faʻaleagaina o nisi taimi o se faʻaaliga o Helicobacter.
  4. Togafitiga o siama Helicobacter atonu e talafeagai mo i latou o latou tino e mumusu e faʻaaogaina soʻo se meaʻai aano.
  5. O le isi faʻataʻitaʻiga o se manogi manogi mai le gutu , e foliga mai e leai se mafuaaga.

O le mea moni, e pei o le tele o isi faʻamaʻi, o siama Helicobacter e mafai ona ola i totonu o le tino mo le tele o tausaga, e aunoa ma le faʻaalia o latou lava. E faatoa faʻaaogaina pe a faʻavaivaia le faʻafitauli faʻaleagaina ona o gasegase, vailaau oona, leai o vitamini.

Togafitiga o siama Helicobacter pylori i le manava

O mafuaʻaga mo le amataina o le togafitiga o le siama i se taimi vave e mafai ai ona tele. E le gata i lea, o le Helicobacter e mafai ona afaina ai le tino, faʻamalolo i le pito i tua o le atinaʻe o se faʻafitauli tele. O le togafitiga o Helicobacter pylori ma fualaau faʻamaʻi e manatu lelei e aoga tele. Ae o le faafitauli autu e faapea o le microorganism e mafai ona puipuia i le tele o fualaau faasaina. Ma ia faataitai i fualaau faasaina, e te iloa, e sili atu ona matautia. O le mea lea, o togafitiga faʻamaʻi faʻamaʻi siama o le Helicobacter e faʻaalia i nisi o tulaga, faʻatasi ai ma tagata e maua ai maʻi:

O fualaau sili ona lauiloa e faʻaaogaina ai siama Helicobacter o:

I le leai o ni faʻamatalaga faapitoa, o togafitiga e aofia ai le faia o vailaau faʻapitoa e pulea ai le maualuga o le eletise manava. E tatau i tagata gasegase ona mulimuli i se taumafataga e le aofia ai le vevela poʻo le malulu, falai ma le mamafa o meaai.

Lagolagoina le tino e mafai ona togafitia i togafitiga faʻamalolo a Helicobacter:

  1. O le faʻamasinoga e mafai ona tuʻu i lalo e ala i le ao mai mai le chamomile, celandine, yarrow ma le St. John's wort.
  2. O le faʻaumatia atoa o le siama e mafai ona faia faatasi ma le siʻosiʻomaga o le wormwood ma le pamu fatu.
  3. Fualaau suamalie lelei ma fou.
  4. O le faʻafefeteina o fugalaau o le apu, lau paina ma lau parani o le a fesoasoani e aveese le tiga le lelei.