O le hepatitis e leai se mea e taʻua o se tagata oti e le vaaia. O lenei faʻamaʻi e sili ona matautia. I lenei tulaga, o faailoga muamua o le hepatitis e le mafai ona iloa seia oo ina avea le maʻi ma se foliga faigata ma le le amanaiaina.
Uluai faailoga o le hepatitis A
O le faʻaleagaina o lenei faʻamaʻi e mafua mai i lima eleelea. O le vaitaimi ole faʻalavelave e mai i le lua i le ono vaiaso. Ae ua i ai i le taimi nei o le tagata maʻi e ono lamatia ai isi.
O faailoga muamua o le hepatitis A e aofia ai:
- vave vaivai;
- fiva;
- faʻamaʻi pipisi;
- leai se tuinanau;
- suiga o le lanu o le urine (o le vai ua faʻapogisaina);
- tiga i totonu o sooga;
- lagona le lelei i lalo ifo o le iʻu i le itu taumatau.
Uluai faailoga o le faamaʻi hepatitis B
O le Hepatitis B ua manatu o se maʻi e sili ona faigata. O le puipuiga lelei o le maʻi o le tui lea. Afai e tupu le faʻamaʻi, o uluaʻi faailoga e mafai ona aliali mai i ni nai masina - tolu masina. I le taimi lava e tasi, o le a sili atu ona lauiloa ma umi. O faʻaaliga autu o le fulufulu o le paʻu ma mucous membranes, vaivaiga ma le inupia.
Uluai faailoga o le hepatitis C viral
O le ituaiga sili lea ona matautia ma ogaoga o le maʻi. E faʻateleina i le toto - faʻatasi ai ma le faʻafeiloaʻiga, o se taunuuga o le faʻaaogaina o nilala, ao faia feusuaiga.
O le taimi o le faʻasalaga o le hepatitis e tusa ma le 50 aso, ae o faʻamatalaga muamua pe a maeʻa ona le maua. Ona o lenei mea, e masani lava ona avea le maʻi ma se mea e faateia ai i le maea ai o se suesuega faafuasei.
Ae o nisi o meaola e tupu malosi ai le maʻi. Ma na o ni nai vaiaso talu ona faʻamaʻi, e iai:
- vaivaiga;
- tiga i sooga;
- taʻavale;
- samasama;
- afaina fualaau;
- leai se aoga;
- asthenia;
- suiga i le lanu o le urine;
- o le faʻavaeina o vase vascular i luga o le tino.