Vailaʻau Paʻepaʻe, o le tasi o ona sui o ni tagata e leai ni mea totino, e taua tele mo le tino. Latou te faia galuega puipui, e puipuia ai le ulu atu o siama ma siama, le atinaʻeina o le mumū. O le mea lea, afai e faʻaititia le neutrophils, o le galuega o le tino puipuia, e faʻapena foi ma le tetee atu i faʻamaʻi pipisi eseese.
Ua tuʻuina i lalo le neutrophils - o mafuaʻaga mo lenei taunuʻuga o se suʻega toto
O le kulupu o le paʻepaʻe toto e mafaufauina o le matua pe leai foi ni solipili. O le faʻamoemoega mulimuli o siama puipuia i totonu o le tino e faalagolago i le tele.
O le mafuaʻaga e tuʻuina atu ai le neutrophils i lalo atonu e:
- afaina o le siʻosiʻomaga;
- faʻamaʻi viral;
- fualaau faasaina;
- lapataiga faanatinati;
- aafia i le faʻasalalau;
- anemia ;
- ave ni fualaau faapitoa;
- neutropenia o Kostmann;
- neutrophilia;
- oona inu ma mea oona, taʻitaʻia;
- faʻaitiitia o le cyclic o neutrophils;
- necrosis o masini mumu;
- erythremia;
- gasegase lapopoʻa;
- maʻi lemoni mieloid chronic;
- afaina anaphylactic ;
- afaina oona;
- aafia ai i le faia o le vevela;
- lapisi leukemia.
Faailoga o le paopao ma le auala e faateleina ai le numera
O faʻaaliga autu o le neutropenia o faʻafitauli faifai pea. I le avea ai o se tulafono, latou te aafia ai le ogatotonu ma le pito i fafo, gutu, gutu.
E leai se auala e tasi mo le faʻamaoniaina o le numera o neutrophils, talu ai o le togafitiga e tatau ona mamanuina e tusa ai ma le mafuaʻaga o maʻi o loʻo fesiligia. I le avea ai o ni fesoasoani lagolago, o le faʻaaogaina o vitamini B, aemaise lava B12 ma le B9, ua faatonuina, ma ua mulimulitaia se taumafa paleni. E taua tele le mataʻituina pea o le maualuga o le toto o le toto, ma pasia se suʻega o le toto i vaiaso taʻitasi.