Togafitiga HIV

E oʻo mai i le taimi nei, o le siama o le ola mama o tagata e sili ona oti. E tusa ai ma faʻamatalaga lata mai, i luga o la tatou paneta e tusa ma le 35 miliona tagata ua pisia, o loʻo manaʻomia se fofo mo le HIV.

E i ai se vaifofo mo le HIV?

E pei ona lauiloa, o vailaau faʻamalosi vailaʻau e faʻaaogaina e faʻafefe ai lenei faʻamaʻi, lea e taofia ai le tuputupu aʻe ma le tele o le siama, ma puipuia ai lona faʻaofiina i ni siama ola maloloina. O le mea e leaga ai, e leai se vailaʻau e mafai ona faʻamaʻaloina atoatoa le tagata o le faʻamaʻi, aua o le siama e vave ona fetuunaʻi i togafitiga ma fesuiaiga. E oʻo lava i le uiga sili ona atamamai ma tali atu i le ave o fualaau oona o le a fesoasoani e aua le sologa lelei ma faʻalauteleina le ola mo le silia ma le 10 tausaga. O le mea lea, e tumau pea ona faʻamoemoe o le ai ai se aso o le a latou maua pe o mai ai ma se vailaau mo le HIV lea o le a faʻamalolo e oʻo i le iuga.

Vailaau oi ai nei

O le HIV o se retrovirus, o lona uiga, o se siama e aofia ai le RNA i ona tino. Ina ia foia, o fualaau e faʻaaogaina e aʻafia ai le HIV i se isi mataupu faavae o le gaioiga:

  1. Faʻatonu o le transcriptase pito i tua.
  2. Puipuia inhibitors.
  3. Faʻailoga o le faʻasoa.
  4. Faʻailogaina o fusuaga ma le ulu.

O sauniuniga mai vaega uma e faʻaitiitia ai le atinaʻe o le siama i laʻasaga eseese o le taamilosaga o lona olaga. Latou te faʻalavelave i le faʻaopoopoga o siama o le HIV ma poloka ai a latou gaoioiga enzymani. I faiga faafomaʻi faaonaponei, o le tele o vailaau faʻasolosolo e faʻaaogaina i le taimi lava e tasi, ona o togafitiga faapena e sili atu ona aoga i le puipuia o le fetuunaiga o le siama i le fualaau faasaina ma le tulai mai o le mausali (tumau) o le faamaʻi.

O le taimi nei o le a fuafuaina pe a latou fausia se vailaau faʻavaomalo mo HIV, lea o le a iai ni tagata e le gata i vasega taitasi, e le gata ina taofi le tuputupu ae o le siama, ae faapea foi mo lona maliu le mafaafitia.

E le gata i lea, mo le togafitiga o faʻamaʻi, o fualaau e le afaina ai sela o le siama o loʻo faʻaaogaina, ae faʻatagaina le tino e faʻafeagai ma ona aʻafiaga ma faʻamalosia ai le tino puipuia.

O le a latou maua se vaifofo mo le HIV?

O loʻo faʻatautaia pea e saienitisi i le salafa o le lalolagi ia fualaau fou mo le HIV. Mafaufau i mea sili ona fiafia.

Nullbasic. O lenei igoa na tuuina atu i se fualaau faasaina na fatuina e se saienitisi mai le Institute for Medical Research i le aai o Klinsland (Ausetalia). Ua fai mai le tagata e faia, ona o se suiga i le polotini o le siama i lalo o le gaioiga o le fualaau faasaina, ua amata ona osofaia e le HIV ia lava. O le mea lea, e le na o le tuputupu ae ma le faatelega o le siama e taofi, ae mulimuli ane ua amata le oti o siama ua amata ona afaina.

E le gata i lea, pe a fesiligia pe o lenei vailaau e maua mai i le HIV, e tali faʻamalosi le tagata fai fatuga - i totonu o le 10 tausaga na sosoo ai. I le 2013, ua amataina suʻesuʻega i meaola, ma o isi suʻesuʻega faʻapitoa e fuafuaina i tagata. O se tasi o taunuuga manuia o suʻesuʻega o le faʻaliliuina lea o le siama latent (lē galue).

SiRNA. Atiae lenei vailaau mo le HIV e tagata suʻesuʻe Amerika mai le Iunivesite o Colorado. O lana mole o poloka le foliga o genes e faʻateleina ai le faʻaopoopoga o siama o le siama, ma faʻaumatia ai ona atigi popo. I le taimi nei, o suʻesuʻega faʻatautaia o loʻo faia faʻatasi ma suʻega i fualaau feʻaveaʻi, lea na faʻaalia ai o meaola ninii o le vailaau e matua leai lava se toʻila ma mafai ai ona faʻaitiitia le faʻaogaina o le RNA o le siama mo se vaitaimi e silia ma le 3 vaiaso.

Ua taʻua e saienitisi a le Iunivesite o le atinaʻe atili o tekinolosi o le gaosia o vailaʻau ua filifilia o le a tauivi lelei e le gata i le HIV, ae o le AIDS foi.