Pomaonia i pepe faatoa fananau mai

O le niumonia o mama i pepe faatoa fananau mai - o le afaina o le tino - o se tasi o faʻamaʻi pipisi masani. E matautia tele mo soo se pepe, aemaise lava pe a oo mai i le luanonia i le va o pepe fou faatoa fananau mai. O le mea e leaga ai, fuainumera i aso nei e pei ona taua i lalo: o le niumonia i pepe faatoa fananau mai e maua i le 1% o le taimi atoa ma 10-15% o pepe ua leva.

Ituaiga ma mafuaʻaga o le niumonia i pepe faatoa fananau mai

I vailaau faʻasoifua maloloina, o ituaiga o le niumonia o loʻo taua i lalo e faalagolago ile mafuaʻaga ole faʻamaʻi:

O mafuaʻaga taatele o le niumonia i pepe faatoa fananau mai o:

O le mauaina o le niumonia i le fale e tele lava ina tupu i le talaaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o vailaʻau faʻamaʻi e mafua mai i le adenoviruses.

O le pneumonia lona lua, o se faʻaaliga poʻo le faʻapipiʻiina o sepsis, maʻi o le manaʻoga, e mafua ona mafua i pepe faatoa fananau mai e le streptococci, staphylococci poʻo le fuga o le fatu.

Faailoga o le niumonia i pepe faatoa fananau mai

Faailoga o le niumonia i se pepe faatoa fananau mai i le tulaga o faʻamaʻi pipisi o fomaʻi o le a maua e oo lava i le taimi e leʻi faʻauluina, aua o le tele lava o faailo muamua o le niumonia e amata vave ona oʻo mai i le taimi na fanau ai le tamaititi.

Afai o le tina ma le tamaititi ua toe foi mai i le fale, i le masina muamua, e tatau ona o faatasi ma se fomaʻi mo le lagolago. O le a ia siakiina le tulaga o le pepe, ma e tatau ona ia talanoa e uiga i mea mataʻutia uma, mo se faataitaiga, e uiga i le le mautonu o le tamaititi, faʻaauau pea le faʻatonutonuina ma le faʻamafanafana vai, le taliaina o le susu, vave le vaivai pe a susu.

Afai ei ai le fiva o le tamaititi, aua le faʻatali mo se isi fomaʻi e sau. Valaau faanatinati i se falemaʻi. E vaivai le pepe ile pepe, ae e taua le vave gauai ile tale. Faʻaalia foi, mataala i foliga o le lafoaʻi mai le isu i le tama ma le manava le manava. O le le lava o le manava e tau atu i faailoga o lanumoana i luga o vae, i luga o foliga ma lima. O le tamaititi maʻi o loʻo vave ona foliga mai o le faʻavave o le diaper.

O le fefefe e pasia le niumonia i le tamaititi e le talafeagai, o le mea moni o faailoga o maʻi poʻo faʻamaʻi e masani ona tulai mai e aunoa ma le oso aʻe o le vevela. Ma e manaʻomia le fuaina i nisi taimi mo faamoemoega e puipuia ai.

O le fomaʻi, o ia e suʻesuʻe ma faʻalogo i le tamaitiiti i taimi uma, e faigofie lava ona ia maua le niumonia.

O le a le togafitiga ua fautuaina mo le niumonia i pepe faatoa fananau mai?

O vailaʻau faʻasolosolo o le tele o ituaiga o gaioiga e faʻaaogaina mo togafitiga o le niumonia. E manaʻomia e le tamaititi le tausiga faʻaeteete e aloese ai mai le soona inu ma le vevela. E tāua tele le siakiina o le tumama o lona paʻu, e masani lava ona suia le tulaga o lona tino, fafagaina mai le pu poʻo le faʻaaogaina o se suʻega. O le faʻatoga i le susu o se pepe maʻi, o le a faatagaina fomaʻi pe afai o loʻo i ai i se tulaga faamalieina, e pei o le leai o se inu ma le le atoatoa o le manava.

I le faaopoopo atu i nei togafitiga, o le physiotherapy (microwave ma electrophoresis), vitamini C, B1, B2, B3, B6, B15, o le faʻaaogaina o immunoglobulins, o le sinapi ma le vevela vevela faʻalua i le aso, faʻafefeteina o plasma toto.

Taunuʻuga o le niumonia i pepe faatoa fananau mai

O tamaiti ua maua i le niumonia (aemaise lava le pneumonia i totonu o pepe faatoa fananau mai) e faigofie lava ona toe faia faʻamaʻi. A maeʻa le faʻataʻitaʻiina mo i latou, e tatau ona faʻaauau pea ona faia ni togafitiga o fualaʻau, tuʻuina atu bioregulators (o le aloe ma eleutterococcus) mo le 3-4 masina. Ma i totonu o le 1 tausaga o le a iai le tamaititi i lalo o le vaavaaiga a le falemaʻi.