O le Morija Museum ma le Archive


Atunuʻu o tagata. O setete taʻitasi, o le malo ei ai sona lava amio, o lona talafaasolopito, o ona manatu ma ona faafitauli. Ma le auala e maua ai e tagata mai i atunuu ni pepa e mafai ona faʻamaonia pe teena nei mea poʻo isi mea na tupu. Lesotho e leai se faʻalavelave. E iai foi ana pepa aloaia aloaia, o le Faavae, tulafono. Ma o loʻo i ai se faʻamaumauga - o se fale teu pepa.

Se vaega o talafaasolopito

O le Falemataʻaga o Morija na faavaeina i le 1956 i luga o le faʻavaega o faʻamaumauga ma le tala faasolopito o Dieterlen e faʻapitoa faʻatasi ai ma le aoina o fanua a Ellenberger. Ma talu mai le taimi o le pulega aloaia o le falemataʻaga o lona faʻamatalaga sa faʻaauau ona toe faʻaleleia. I le taimi nei, o le falemataaga o Morija na maua foi ni faʻaopoopoga ina ia sili atu ona faʻaalia uma ana faʻaaliga i tagata asiasi.

Faʻaaliga o le falemataʻaga

Talu ai o le falefaamaumau o loʻo i totonu o le fale e tasi o le falemataaga, e te fasi manu e lua ma le maa e tasi. O le a mafai ona e suʻesuʻeina agavaʻa faaleaganuu a Lesotho, faʻapea foʻi ma faʻamatalaga faʻasolopito. E le mafai ona fai mai o le tele lea o faʻamatalaga o faʻaaliga, ae o iinei o le ae masani lelei i mea a le nuʻu - o le vaega a Basuto, o tala faasolopito mai le Taua a Anglo-Boer, ma nisi faʻatagata na saunia e Samuel Macaoian. Ma o uluaʻi pepa o loʻo iai i totonu o le falefaʻamaumauga o loʻo tusia i le 1826 - ua na o le 4 tausaga, ina ua maeʻa ona mauaina le tulaga o le tulaga o tagata o le faʻavae. O iinei o le a faʻasilasilaina ai oe i talafaamaumau a le kolone, lipoti a le malo, fesoʻotaʻiga tele a faifeʻau, ma le nusipepa o Lesotho - Leselinyana - mai le 1863 e oo mai i le taimi nei. O loʻo i ai faʻamatalaga iinei i Farani, ma Siamani, ma gagana Aferika eseese. I soo se tulaga, o le ae le salamō e asiasi atu i nei mea e fiafia i ai.

Le taua o le falemataʻaga o Morija ma faʻamaumauga

O le taua o lenei falemataʻaga ma le faʻamaumauga e faigata tele ona faʻamaualuga. Le itiiti ona o le moni o le i ai o le tasi setete (Lesotho) i totonu o le isi (Aferika i Saute) e fiafia. Faʻafefea ma pe aisea na tupu ai? Na faʻapefea ona faʻatautaia e le malo o Lesotho i le taimi nei le puipuiga o Basutoland (faalua) ma le Cape Koloti i se vaitaimi puupuu o le faʻatulagaga o lona tulaga (o le taʻitaʻi Moshevsee I na o le 1822 na faʻapotopotoina ai tagata o le au). O le a le taua o le Taua a Anglo-Boer mo tagata Aferika? Masalo, pe a uma ona e asiasi i le falemataaga, o le a mafai ona e taliina nei fesili. Ma atonu e iai ina ia le galo ai tagata o Lesotho pe faigata tele mo i latou ona tumau i latou lava, e ui lava i le leiloloa oo latou fanua faʻasolopito uma.

I le faaopoopo atu i le matafaioi a le faipule o le taimi ua tuanaʻi, o le falemataʻaga foi e aʻafia ai le atiina ae o sosaiete faʻaonaponei. O le falemataʻaga e fesoasoani i le atinaʻeina o le lautele o 'auʻaunaga tafafao maimoa, e aofia ai faʻasalalauga i nofoaga faasolopito o Morija, asiasiga i nofoaga e iai taʻaloga o le tainasoa, fesoasoani ile matamata, ma le tietie solofanua. O le aoina o le falemataaga e avea o se faavae mo polokalama aʻoga a le aʻoga ma mo suʻesuʻega o tagata taʻitoʻatasi.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O loʻo i totonu o se tamaʻi nuʻu Morija, o loʻo iai le nofoaga e 43 kilomita mai Maseru - le laumua o Lesotho. Faʻaleleia le tele o le auala tele a le itu i saute 1, e pasia le malaevaalele.