O le Eureka Museum


I le tautala e uiga i vaaiga a le motu o Mauritius , aua nei e mafaufau i falemataʻaga matagofie ma nofoaga faamanatu o aganuu ma talafaasolopito, e pei o Europa. E leai ni fale faʻapitoa poʻo ni fale gaosi oloa e le uma. O le motu e tamaoaiga, i le mea muamua, e ala ile natura faʻapitoa ( Domain-le-Pai ), paka a le atunuʻu ma faʻapitoa ( togalaau pamplemus ) ma isi fale matagofie, tulaga ese ma matagofie, lea ou te fia iloa ai le motu ma aʻoaʻoina lona talafaasolopito. Ma, i le soifuaga o le faitau aofaʻi o le motu o Mauritius ma o latou taimi ua mavae, o le a faʻalauiloaina oe i nei falemataaga laiti e pei o le faleteuoloa a Eureka.

Talafaasolopito o "Eureka"

O le aai o Moka, faapea foi ma le vaitafe ma mauga faataamilo, na ave lona igoa mai le ituaiga kofe, lea na taumafai tagata muamua na ola ai iinei. Ae ona o matagi malolosi na faʻaumatia ai le kofe, na tuʻuina ai lenei pisinisi e lagolagoina le gaosia o le suka. O le mea lea, i le seneturi lona 18, na faʻavaeina ai se fale faʻanatura o le aiga o Le Clesio, lea sa matua fiafia tele ma na taʻua o "Eureka".

O le suga na maua ai tupe maua tele ma o le aiga atoa na siitia atu i se fale tele i 1856, lea na fausia i le 1830. I totonu o lenei fale, i le atemosifia o se paka matagofie ma le fale ata e pei o se kolone colonial, e fitu augatupulaga o le aiga o Le Clesio na fananau mai ma ola aʻe. O se aiga lelei tele na i ai se tofo lelei ma tuʻuina atu i tamaiti se aʻoaʻoga lelei. O le tagata sili ona lauiloa o lenei aiga o le tusitala o Jean-Marie Le Clézio, le Nobel Laureate o le 2008, o le na faamatalaina i le tala le soifuaga o ona tuaa ma lona tamaitiiti i "Eureka".

I le 1984, o le maota ma le matagofie o le paka na avea ma meatotino a Jacques de Marusema, o le na avea ma tagata e ona le falemataaga ma le e ona le fale o Creole.

O le a se mea manaia e vaʻaia?

O le Falemataʻaga Eureka o se nofoaga manaia mo i latou e fiafia e tafe ma suʻesuʻe le aganuu, talafaasolopito ma le faʻamaoniga o isi tagata. O le Creole House o le a taʻuina atu ia te oe le vaitau o colonialists o le motu ma o latou olaga i le 19 seneturi. Ua faʻasaoina e le falemataʻaga le olaga atoa o le aiga ma meatotino a le tagata lava ia.

O le mea e ofo ai, e tele potu ma 109 faitotoa i totonu o le fale: ina ia faatumauina se ata ma le manaia i totonu o le fale, o loʻo iai se vanu vaʻavaʻai i totonu o le nofoaga. O le totonugalemu o le fale e teuteuina i laupapa vane.

O se togalaau manaia o loo i ai pea i le falemataaga, e mafai ona e savali ai, i tafatafa o le vaitafe o loʻo i ai se auala tuai. E ala atu i le togalaau e tafe ai se vaitafe, ma pasi atu i totonu o se tamai afu, e mafai ona e aau i ai. Ma i totonu o le falemataʻaga mo tagata asiasi, o loʻo i ai se faleaiga o meaʻai a Creole. Latalata ane o loʻo i ai se faleoloa o loʻo latou faʻatau atu ai mea manogi, siama ma lauti.

E faʻapefea ona asiasi i le falemataʻaga "Eureka"?

E lata i le laumua o le motu o Mauritius, o Louis Louis e na o ni nai kilomita i le itu i saute o loo i ai se tamai taulaga o Moca, na faavaeina e le Farani. O iina na puipuia ai le faletalimalo-falemataʻaga "Eureka". Mai le Port Louis i le fausiaina o le falemataʻaga e sili atu ona faigofie ma sili atu ona faigofie ona oʻo i tafatafa o le taxi, e ui lava e mafai ona e faʻatali mo le pasi 135. Faʻalauiloa le Falemataʻaga mo tagata asiasi i aso uma mai le 9:00 i le taeao i le 5:00 pm, i le Aso Sa e faʻaitiitia le aso seia oʻo i le 15:00. O le tau o se pepa pasi matutua e tusa ma le 10 €, tamaiti mai le 3 i le 12 tausaga - e tusa ma le € 6.