Kinabalu National Park


O le atunuu ofoofogia o Malaysia e sili ona lauiloa i tagata tafafao maimoa. Malologa iinei e tamaoaiga, taugofie ma eseese. E mafai ona e faʻasalalau i matafaga ma atumotu o le motu , asiasi i nuʻu o le atunuʻu ma tofo i meaʻai a tagata eseese, pe faamemelo i le aganuu faʻaleaganuʻu o le atunuʻu. Afai e tosina mai oe i le tafao-tagata tafafao maimoa - e tatau ona e gauai atu i paka ma faasao a Malaysia , pei o le Kinabalu National Park.

Le mea sili ona manaia e uiga i le paka

Kinabalu o le uluai paka a le malo puipuia i Malaysia, na faia e se tusi faapitoa i le 1964. O le paka o loʻo iai i le vaega Malaysia o Borneo (i sasae o Malaysia) i le itu i sisifo o Sabah Governorate. O le teritori o le paka e 754 sikuea sikuea. km faataamilo i le mauga o Kinabalu - o le pito maualuga o Asia i Saute - 4095.2 m.

Ia Tesema 2000, sa aofia ai le UNESCO i le Lisi o Measina a le Lalolagi, o se teritori faapitoa o le "tulaga taua tele". O le Kinabalu Park ua avea o se tasi o itu taua o le lalolagi. I le tele o teritori o le paka e 326 ituaiga eseese o manulele ma e tusa ma le 100 mammals. O le mea lautele, o Kinabalu e sili atu i le 4,500 ituaiga o laufanua ma faʻailoa i vaega e fa.

Mo Mala, o le Mauga o Kinabalu o se fanua paia. E tusa ai ma tala anamua, o iinei e ola ai agaga. O le Kinabalu National Park e sili ona lauiloa i tagata tafafao maimoa. Toeitiiti lava o mai tagata malaga uma iinei. E tusa ai ma fuainumera aloaia mo le 2004, o le paka na asiasia e le sili atu ma le 415 afe tagata tafafao maimoa ma sili atu i le 43 afe tagata fetolofi.

O le a le mea e vaʻaia?

O Kinabalu e sili ona lauiloa mo laau ola e ola i lalo o le mauga, faapea foi ma le tele o orchids (e sili atu ma le 1000 ituaiga ola mai iinei), o se anufe lapoa ma se moli mumu Kinabalu. O le tele o togalaau o loʻo i ai faʻamaʻi, aemaise lava o mea e le masani ai o loʻo fusia. Mai meaola e mafai ona e feiloai ma tia, manuki ma bears bears.

I luga o le teritori o le Kinabalu National Park, oi latou e mananao e faʻaalu ni malaga , ma o tagata tafafao maimoa ua ofoina atu i luga o le mauga o Kinabalu. O tausaga uma lava, e faia ai tauvaga faavaomalo iinei mo le saoasaoa vave i le tumutumu o Kinabalu. O le kolone muamua i le pito i luga o le pule o le colonial o Peretania Hugh Low, na ia ausia le maualuga pito maualuga i le 1895. I tausaga mulimuli ane, na faaigoaina ai le maualuga o le mauga o Kinabalu i lona mamalu.

Mo tagata alolofa i punavai vevela i le paka na fausia ai se fale faʻaleleia maloloina-Poring Hot Springs. O iinei e mafai ona e maua se malologa lelei, faʻafeiloaʻi ai vai faʻafefe ma savali i le togavao anamua.

Aʻe

E mafai ona maua le mauga ma e faigofie mo le aʻei luga, e te le manaʻomia ni masini faʻapitoa. E leai ni nofoaga faʻapitoa iinei, e ono lamatia i le taimi o le timu ma le puao, pe a fai e maseesee ma ua leiloloa. I le averesi, o le aʻea e 2 aso e nofo ai i Laban Rata, ma le lua o ala e amata vave i le taeao, e tusa ma le 2 itula, ina ia mafai e le au malaga ona iloa i le pito i luga o le la. O tagata tafafao maimoa ma le poto masani e mafai ona faia le maualuga ma le maualuga mo se aso, ae o le a le maua ai se fiafia tele. O le tamaititi pito i tua o le tumutumu o se tamaitiiti e 9 masina, ma o le matua o le 83 tagata tafafao mai Niu Sila.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O le toatele o tagata tafafao maimoa e o mai i le paka i le felauaiga o tagata tafafao maimoa e avea o se vaega o le malaga. O le ofisa o le Kinabalu National Park e tusa ma le 90 kilomita mai le aai o Kota Kinabalu .

Afai e te malaga faʻatasi i le taavale, mulimuli i le alatele Nu 22 i luga o faʻasalaga ma faʻaeteete, e pei o le afa afa o le mauga. E mafai foi ona e ave se taxi mai Kota Kinabalu.

O le paka e mafai ona ausia e se pasi mai le nofoaga o pasi a Padang Merdeka i tafatafa o le maketi o le po. Vaʻa malaga ese aoe faʻatumu le vaʻavave e alu vave, e mafai ona e totogia nofoa o totoe. Mai le itu i matu o le pasi o le aai o Kota Kinabalu i 'aʻai lata ane o loʻo i ai pasi i aso uma, ma taofi saʻo latalata i le ulufale atu i le paka.

E fautuaina e ave se timu, o seevae mauga ma totini pusa.