Inisinia intrauterine

E lua ni manuʻa pele i luga o le suʻega, leai se faʻaumatiaga mai le na o le mafaufau i le avea ma tina i le lumanai, asiasiga o le a oʻo mai i fefaʻatauaiga a tamaitai ma le tele o auala mo le auiliiliga ... Ioe, e le masalomia, o le vaivai, ae i le tauiviga mo se pepe soifua maloloina, o nei mea uma e faigofie, ma e tatau ona e tausia faatasi ai ma le maualuga o le matafaioi, ina ia mulimuli ane o le a le tiga tiga.

O faʻamaʻi masani o se fafine, o ona faailoga e le o vaaia i le tulaga masani, e mafai ona "felelei i luga" i le taimi o le maitaga, ma o le taufaasese o se faʻalavelave matautia o le intrauterine e masani lava o se faʻamalologa natia. O le mafuaaga lena e fautuaina malosi ai fomaʻi i le fuafuaga o le maʻitaga e oʻo i se faʻamaʻi pipisi, e tusa lava pe lagona e le tina o loʻo faʻamoemoe le soifua manuia atoatoa. A uma, o latou aafiaga i le taimi o maitaga e ese mai - mai le solia o lona atinaʻe e oʻo i le faamutaina o le maʻitaga poo le fanau mai o se tamaititi o loʻo iai ni faʻafitauli ogaoga. Ma o le togafitiga o faʻamaʻi pipisi i le taimi o le maitaga e faigata ona o le faʻasaina o le filifiliga o fualaau oona e mafai ona faʻaaogaina e fafine maʻitaga.

O le faʻafitauli o le intrauterine (VUI) o le faʻamaʻi o le tamaititi pepe poʻo pepe fou faatoa fanau mai, siama, isi microorganisms i le utero (e ala i le placenta, e le masani ona masani ona maua i le suavai) poo le taimi ole auala ole pepe ole pepe. I le tele o tulaga, o le mafuaʻaga o faʻamaʻi - o le tino o le tina, o ona gasegase tumau o le tino o meaʻai (faʻaleagaina o le vaginitis, endocervicitis, pyelonephritis, faʻapalapala o le faʻaogaina o uterine, ma isi). I le taimi lava e tasi, o le aʻafiaga o le atiaʻe VUI faʻateleina i le faʻamaʻi muamua e se tasi poʻo se isi pathogen aʻo maʻitaga. E le gata i lea, faatasi ai ma sina tulaga itiiti o le tulaga, o mafuaʻaga o le faʻamaʻiina o le intrauterine e mafai ona avea ma auala faʻaogaina o suʻesuʻega o maitaga: amniocentesis, placentocentesis, faʻapipiʻiina o vailaʻau eseese e ala i le uaea telefoni, ma isi.

I faʻamaʻi e oʻo atu ai i faʻamaʻi sili ona ogaoga, aofia ai faʻamaʻi pipisi TORCH-faʻalavelave:

Seʻio tatou suʻeina atili auiliiliga o ituaiga tino o iniseti e mafua mai i nei maʻi:

  1. Toxoplasmosis poʻo le mea e taʻua o "maʻi palapalia" e fiafia i se parasaite o le toxoplasma, lea e faʻateleina i le taimi umi o le faʻamaʻi i sulu o tagata, manulele ma manu. E masani ona tupu mai le pipisi e ala i le faʻafesoʻotaʻi ma vailaau faʻamaʻi o pusi, palapala, ma le faʻaaogaina o aano o manufasi, fualaau faisua ma fualaau aina, e le masani ona maua - i le faʻafefe o le toto. Le auala e tuʻuina atu ai faʻamaʻi pipisi naʻo le vaʻaia: mai le tina i le fusi. O lenei faʻamaʻi faʻamaʻi e mafai ona maua i le suʻeina o le toto ma togafitiga faapitoa i le taimi o le maitaga ma se vailaau faʻasaʻo e aofia ai le spiramycin, lea e fesoasoani e faʻaititia le lamatiaga o le VUI i le fetus i le 1%.
  2. Mo le puipuia o faʻamaʻi pipisi i le intrauterine e mafua mai i le siama rubella , i le laasaga o le maitaga fuafua e tatau ona pasia se suʻesuʻega mo le i ai o le puipuiga faifaipea i lenei maʻi. O le faʻamaʻi i le taimi o le maitaga, aemaise i le uluaʻi masina muamua, e matua lamatia ona o le leai o se togafitiga lelei ma le maualuga maualuga o le faaletonu o le pepe. O le lamatiaga o le faanunununu ma le maliu o le fetal e oʻo i le 4 taimi. O le faʻaolaina o le siama i le fetus, e aofia ai ona totoga, e faia i luga o le vaʻaia i le taimi o le gasegase o le maʻi o le tina. O se taunuuga lelei o le suʻega o le rubella ao leʻi oʻo ile maʻitaga e mafai ona taʻu mai ai le puipuiga lelei i le faʻamaʻi ona o le fesiitaiga i le tamaitiiti (e tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 90% o tamaiti e afaina ai le gutu) pe tuiina foi i lenei vaitau.
  3. Cytomegalovirus (CMV) o le sui faʻamaʻi o le iniseti cytomegalovirus siama, lea e mafai ona afaina ai fatuga o le tino ma le faiʻai ole fetus. O le lamatiaga o le atiaeina o le IVF ma le natura o le fusi ua afaina e faalagolago lea i le i ai o siama i le tina ma le umi o le pipisi o le pepe. I faʻamaʻi muamua o le tina, o le avanoa o le pipisi o le fetus e 30%. O le mea lea, o fafine e leai ni faʻamaʻi i le CMV, o loʻo fautuaina le siakiina o masina taʻitasi i siama i le CMV ma faʻamaoniga o gaoioiga, aemaise lava i le taimi o le maitaga i le taumalulu-taumalulu. CMV e mafai ona maua i vai uma o le tino, e fesootaʻi ma lenei mea, e mafai ona aʻafia i le vaalele ma feusuaiga, auala e ala i le auala fanau ma e oʻo lava i le susu. O le mafuaʻaga lea e pa'ū ai le maualuga maualuga o le faʻamaʻi i le tausaga muamua o le olaga o le tamaititi. E mafai e se tagata ona avea ma se avetaavale o le CMV e aunoa ma le faʻaalia o faʻamaoniga faapitoa o le faʻamaʻi (o le ata o le falemaʻi e talitutusa ma le banal ARD), ae i le taimi lava lea e avea ma faʻapogai o faʻamaʻi, i le tele o faʻafitauli ma le faʻaitiitia o le faʻamaʻi atoa.
  4. O le tui o le intrauterine e mafua mai i le herpes simplex virus, lea ua lautele ma CMV. Herpes o le ituaiga muamua e tupu i le toeititi atoa le 100% o tagata matutua, ae i le 95% o mataupu, e mafua ai le malulu. O le faʻamaʻi o le fomaʻi e mafai ona tupu mai i siama mai le tane poʻo le toto, lea e aʻafia ai le placenta, le fetus, ua afaina i le fausiaina o maʻi le atoatoa. O le maliu o le tamaititi i soo se taimi o le atinaʻe, pe a pasia le alalaʻau fanau e maua ai se faʻamaʻi pe tusa ma le 1% o le fua. O le aʻafiaga o le faʻamaʻi o se pepe faatoa fanau mai i le herpes genes (herpes o le ituaiga lona lua) i totonu o le gasologa o le vaega poʻo le mea e tupu ai le faigata o lona tulaga masani o le 40%. Ole maʻi ile Peraimeri i le vave maitaga e mafai ona taʻitaʻia ai le manaʻoga mo le faʻapau pepe, i se taimi mulimuli ane, ma le mataʻituina o le faʻaleleia o le fetal ma lona tulaga, o metotia faʻavae o le ultrasound atonu o togafiti togafitiga faʻasaina ma le antiviral (acyclovir) ma faʻamalosi faʻamaʻi. I le tulaga o le faatoilaloina o le herpes genitalia, ua fautuaina le vaega caesarenia. O le faʻamaʻi faʻamaʻi o pepe faatoa fananau mai e mafai ona faʻaalia e luko o le paʻu poʻo mata (ophthalmoherpes).

Faʻailoga o VUI

O le faʻaogaina o le faʻaogaina o le faʻaogaina o le VUI, o le iloa o le i ai o faʻamaʻi pipisi e faigata, ae mafai lava ona maua i le fesoasoani o metotia faʻataʻitaʻi nei.

Suesuega DNA e faʻaaogaina ai le metotia PCR (faʻaaogaina o le polymer-chain) - faʻaaogaina i le siakiina o faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi pipisi mai feusuaiga (STDs). O le faʻavae o le suʻesuʻega o le vaʻavaʻai mai maʻi. O le taunuʻuga o le faʻamatalaga e uiga i le vaʻavale poʻo le iai o se faʻamaʻi pipisi. Le faamaninoina o le siama, e faalagolago i le ituaiga ituaiga o pathogen, o suesuega faaopoopo e mafai ona faia i le tulaga o le aganuu ma le suʻeina o le toto. O le suʻesuʻega o le toto mo le faʻaleagaina o le intrauterine e le ELISA (immunoassay enzyme) e mafai ai ona faia se suʻesuʻega o le i ai o auupega faʻapitoa i pathogens TORCH-iniseti, hepatitis B ma le C, HIV ma syphilis. O taunuuga o suʻega toto e mafai ona tuʻuina atu ai faʻamatalaga e uiga i le i ai o fomaʻi puipuia o vasega M (IgM) ma G (IgG). Afai ei ai faʻamaʻi faʻapitoa i totonu o le toto i totonu o le toto, ona tupu loa lea o le maʻi aʻo leʻi maitaga, o le tino ua i ai se puipuiga tumau i lenei pathogen, ma e le afaina mo le tina ma le fausua. O le iloa o faʻamaʻi o le vasega M o loʻo faʻaalia ai se vaega laititi o le faʻamaʻi, tusa lava pe leai ni faʻaaliga. Afai e leai ni fomaʻi i le pathogen, ona leai lea o se puipuiga i lenei faʻamaʻi. Ona o le tulaga ese o mataupu taitasi, o le iloiloga o taunuuga e tatau ona faia e se fomaʻi agavaa.