Ole faʻamaʻi pipisi o le fiva samasama o se faʻamaʻi pipisi matautia lea e tupu ai le fiva o le ate. E i ai ituaiga o faʻamaʻi pipisi o le fiva samasama, o nisi o ia mea na suʻesuʻe lelei, ae o isi e tumau le le faʻamaonia.
Ituaiga ituaiga o vailaau o le fiva samasama ma auala o felauaiga
O faʻamaʻi o le hepatitis e faʻaalia e mataitusi o le alafapeta Latina. I le taimi nei, o le sili ona taatele o le hepatitis A, B, C, D, E, F, G. O nei ituaiga eseese tutoʻatasi o le faʻamaʻi ei ai o latou lava uiga ma auala e faʻasalalau ai.
O vailaʻau faʻamaʻi pipisi uma o loʻo suʻesuʻeina i le taimi nei e vaevaeina i ni vaega autu se lua, e ese mai ile auala latou te aafia ai:
- Vailaau faʻamaʻi pipisi (hepatitis) (faʻamaʻi o le intestinal) - faʻaalia i felafofoaiga o le siama i totonu o le tino ma le vai poo mea taumafa e pisia i mea felanoa leaga. O lenei vaega e aofia ai le hepatitis A ma E.
- Vasega o le hepatitis (parenteral viral hepatitis) - faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le toto ma isi tino o le tagata ua pisia (susu, susu susu, urine, susu, ma isi). O sui pito sili ona lauiloa o lenei vaega o le fiva siama B, C, D, F, G.
O le faʻamaʻi pipisi o le hepatitis e mafai ona tupu i se foliga lapopoa poʻo le masani. Ole gasegase viral viral e faigofie tele ona togafitia, ma e masani lava e le mafai ona togafitia atoatoa.
I se tulaga sili atu, o le aʻafiaga o faʻamaʻi pipisi i le siama o le siama o le a mafai ona aʻafia i:
- fomaʻi ma isi tagata faigaluega o latou gaioiga e fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻiga faifai pea ma le toto, o ana sauniuniga ma isi meaola ola;
- tagata e masani ona togafitia togafitiga faafomaʻi ma faʻalavelave faʻapitoa (aemaise lava i faʻamalosi toto);
- fualaau faasaina;
- tagata o loʻo masani ona faia feusuaʻiga.
Faailoga o le fiva samasama
E tusa lava po o le a le ituaiga o faamai, o le hepatitis viral e tutusa o latou faailoga masani:
- fomaʻi faʻamalosi (vailaina, vomiting, fusiua, vevela i le gutu , leai se manaʻo);
- general malaise (o nisi taimi na amata ai le hepatitis viral e pei o le influenza - o le maualuga o le vevela o le tino, maʻi tiga o le tino, le tino);
- tiga i le sao saʻo ( hypochondrium (faaumiumi, paroxysmal, mafatia, maua, tuu i le lima taumatau taumatau po o le tauau);
- jaundice - lanu samasama o le paʻu ma mucous membranes (ae o loʻo i ai foi ituaiga o le hepatitis);
- faʻapouliuligia o le urine, faʻafeiloaʻiga fealise;
- sasaina.
Mo le suʻesuʻeina, fuafua le ituaiga o pathogenia e mafai ona faia i le faʻaaogaina o le suʻega toto mo le hepatitis viral.