Fafaga iʻa


O le timu i Honduras (Lluvia de peces de Yoro) o se mea masani, e pei o timuga mai meaola e tafe mai vaega eseese o le lalolagi. E lauiloa foi o le aguacero de pescado, lea e faaliliu mai le faaSipaniolo moni: "iʻa timu". O se mea uiga ese faanatura masani na matauina i le matagaluega a le Yoro i tausaga uma mo le silia ma le seneturi.

Taimi o le vavega o le natura

E tatau ona matauina o le timu i luga o le teritori o Honduras e masani lava ona masani. O le vaitau o timuga iʻa i Honduras e pau i le va o Me ma Iulai. O tagata na vaʻai i le mea na tupu e iloa ai o lona muaʻi vaʻaia o se matagi tele ma se matagi matagi. E le faʻavaivaia le elemene mo le lua pe tolu itula. I le maeʻa ai o le faititili, e maua ai e tagata o le lalolagi le tele o iʻa ola i luga o le eleele, lea latou te faanatinati ona aumai i le fale e kuka ai se tasi o mea masani o le taumafataga a le Honduran .

Ua avea le timu fagota ma aso malolo

Faʻailoga o iʻa i Honduras ua faʻavaeina le "Festival de la Lluvia de Peces" poʻo le "Rain Rain Festival", lea na faamanatuina i tausaga uma talu mai le 1998 i le taulaga o Yoro. O le aso malolo e iloga i laulau papaʻe, lea e mafai ona e feiloai ai i ni iʻa e tele.

Talu ai nei, o le maualuga o le vaʻaia o vaʻaia faʻafuaseʻi ua faʻalauteleina, ma talu mai le 2006, ua faʻamau faaluaina le timu i le tausaga.

Faʻamatalaga o mafuaʻaga

E tele ni faʻaliliuga e mafai ona faʻamatalaina mafuaaga o le faʻafefe o timuga i totonu o Honduras.

E tusa ai ma le muamua, o matagi malolosi ma asiosio malosi, faʻalauleleiina o vaalele, fafaga iʻa i luga o le ea mai faatanoa. A maeʻa le mumu, ona maua lea o iʻa i le tele o teritori.

Mafuaaga lua: iʻa o vaitafe, o ese mai le vaituloto i lalo o le vaitafe, tafe mai i timuga mamafa, lea e siitia ai le vai ma faigofie ona faapipii i luga o le eleele pe a afaina ai le suavai.

Vavega a le Tama Paia Subiran

O nisi o tagata na vaaitino i mea tutupu na ogatasi ma le vaega lona tolu, lea e fesootaʻi ma le igoa o le tama paia o Jose Manuel Subaran. Na taunuu le faifeautalai Sepania i Honduras i le afa lona lua o le XIX senituri. I le taimi o lana asiasiga, sa feiloai ai tama Subiran ma le toatele o tagata le tagolima e leai se mea e ai. I le tatalo vevela, na faʻaalu e le Palemia aso e tolu ma po e tolu ma ole atu i le Atua mo le alofa tunoa o le a fesoasoani i tagata e ola ai. Faʻataʻatia pe leai, ae o le timu i Honduras na amata ona paʻu tonu talu mai lena taimi.

Mafaufau i le ata na pueina ai le timu o iʻa, e mafai e se tasi ona oʻo mai i le faaiuga o lenei mea o se mea uiga ese e le masani ai lea e tosina atu ai le gauai o tagata o le lotoifale ma le toatele o tagata tafafao maimoa mai atunuu ese.