Fugalaau matagofie, lea ei ai muamua le lanu lanu samasama fiafia, ona lelei ai lea o mata i lanu paʻepaʻe paʻepaʻe, e masani i tagata uma mai le laiti lava. Ae e toaitiiti lava tagata e iloa le lautele o le meaʻai i vailaau - o mea aoga ma faʻasao i le laau na iloa e tagata faʻamalosi, i aso anamua ma i le faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻaponei.
Faʻau aʻa e lua - lelei ma leaga
O le vaega aupito sili ona taua o le faʻasalalauga o loʻo fesiligia o le inulin. O lenei vailaau e gaosia e le tino o le tagata ma e fesoasoani e faʻamaonia le gaioiga o le ate. Ona o le maualuga o le inulin i aʻa o le laau, ua faʻaaogaina ma le manuia e togafitia ai faʻamaʻi eseese o le hepatological, ua fautuaina e fai ma togafitiga mo le maʻisuka, maʻi o le endocrine.
E le gata i lea, o le laumei e tamaoaiga i meaʻai, palatini, paʻu, resins, mea taua ma gaʻo, gaʻo amino, vitamini. Ona o le eseese o vailaau oona o le aʻa o le laau, o loʻo i ai mea taua nei:
- fomaʻi;
- faʻasolosolo;
- faʻataʻitaʻiga;
- faʻamoemoe;
- antipyretic;
- momoe momoe;
- toʻa.
O aʻafiaga e maua mai i togafitiga faafomaʻi e faʻavae i luga o le laumei o loʻo faʻaaogaina i le togafitiga o faʻamaʻi ma gallbladder faʻamaʻi, faʻamaʻi i luga o meaola , mastopathy i fafine, maʻi maualuga o le tino respiratory, maʻi le mautonu.
E ui lava i le tele o aafiaga aoga, o aʻa o vao i le tulaga o le le saʻo le talosaga e mafai ona mafua ai le vomiting i le talo ma le toto, le manava, vavao i le mucosa.
Laʻau faʻasea - togafitiga ma vailaʻau
O aʻafiaga o loʻo i luga o le faʻaaogaina o vailaau faʻatau fualaau e mafai ona faʻaumatia tamai maʻa ma oneone i totonu o fatugaʻo, gallies, faamama mama. E le gata i lea, na iloa ai o le masani masani o le decoction mai aʻa o le taulaʻau e fesoasoani i le toe faʻafoʻiina o le tino o le paveryma i le ate pe a maeʻa le hepatitis, o mea uma e lua o viral ma mechanical and infectious origins.
E tatau ona maitauina o rhizoma o le mutia e masani lava ona aofia i le tuufaatasiga o phytogens mai le tale, bronchitis, foma, pneumonia. O le teʻa ma le faʻaopoopoga o lenei mea lelei e fesoasoani tele e faʻaumatia faʻamaʻi fibrous ma cystic i mammary mamanu, e puipuia ai le kanesa o susu.
E le tele ni faʻamatalaga mo le faʻamaonia:
- gastritis;
- se manava o le manava ma se moli o le duodenum;
- faʻaputuina o alalele faʻatasi ma maa tetele.
Mea faʻaleagaina o fugalaau tifaga
I le avea ai o se tulafono, o laulaʻau ma fugalaau o le laau e faʻaaogaina e suʻeina ai le sua sua suamalie ma saunia teuteu poʻo mea faʻaleaga. O nei vaega e aoga i na faʻamaʻi:
- inupia;
- fomaʻi faʻamaʻi ma le faʻafofoga tautala;
- faʻaleagaina o le paʻu i fafo, faafitauli o le dermatological;
- anemia;
- faʻatasi faʻamaʻi;
- togafitiga o le faʻaogaina o le tino;
- uʻamea;
- afaina ona o ni mea e afaina ai;
- tofiga ma seborrhea;
- faaitiitia le puipuiga;
- malulu, maʻi, ARVI;
- sulu o musele malie o totoga i totonu;
- pneumonia;
- mausali le tumau;
- faʻalavelave i le intestinal ;
- colitis.
E tatau ona maitauina o le sili sili ona lelei o fugalaau tifaga o le taimi e toe faʻafoisia ai le tino pe a uma le taotoga, faaumiumi le togafitiga o fualaau oona, faʻavaivaia le puipuiga. O le tele o vitamini, macronutrients, proteins, amino acids ma carbohydrates e faʻaolaina le vave vave ma le malosi o le toe faʻaitiitia o mea e manaʻomia, faateleina ai le puipuiga, faʻaleleia le toto.