Ekalesia a St. Nicholas i Turkey

O Turkey e le gata o se nofoaga e fiafia i ai mo aso malolo o le matafaga o miliona miliona tagata tafafao mai le lalolagi atoa. O le tele o vaaiga manaia ua taulai iinei. O le tele oi latou o tala faasolopito ma mea anamua, aua ua iloa o le talafaasolopito o le atunuu o senituri-matutua ma tamaoaiga. Ma o lenei, ioe, e le mafai ona toe mafaufau i le mea o loo faia e Take i aso nei. Ma, i le ala, o le Ekalesia a St. Nicholas i Turkey o se tasi o faʻailoga sili ona lauiloa ma taʻutaʻua i talafaasolopito o le atunuʻu.

Talafaasolopito o St. Nicholas Ekalesia i Turkey

O loʻo i ai se malumalu anamua i le itumalo o le nofoaga o Antalya latalata ane i le taulaga faʻaponei Turki o Demre. I luga o le nofoaga o lenei nofoaga sa i ai le laumua o anamua Lusia - o le lalolagi po o le lalolagi, lea e na o le faaleagaina o se fale faafiafia ma fale e le masani ai, na vaneina i totonu o le papa. Na taliaina e tagata o le aai le faaKerisiano: ua iloa o le 300 AD Nikolai mai Patara (e sili ona lauiloa o Nikolai Chudotvorets, o se tasi o le au paia aupito sili ona faaaloalo), na talai atu iinei, na tofia o se epikopo i le lotoifale. Ina ua mavae lona maliu i le 343 e manatua ai le epikopo o le ekalesia a St. Nicholas na vave faatuina i le lalolagi i le tulaga o le malumalu anamua o le atua faapaupau o Tiana. E moni, ona o se mafuie malosi, na faaleagaina ai le fale, i lona tulaga sa fausia ai se basilica. Ae sa mafatia o ia i se taunuuga le mafaamatalaina - i le VII senituri. na faatoilaloina e tagata Arapi. O lena malumalu, lea e tulai pea i Demre, na fausia i le VIII senituri.

O le ekalesia e tatau ona lolovaia ona o le lolovaia o le Vaitafe o Miros. Sa galo le fale ona o le mea moni o le palapala ma le palapala na toetoe lava a ufitia ai. O lea na oʻo lava i le tagata malaga Rusia AN. Aneti i le 1850 e leʻi asiasi i le malumalu ma e leʻi saofagā i le aoina o foai mo lona toe faʻaleleia. I le 1863, na faatauina mai ai e Alexander II le falesa ma le laueleele lata ane, toe amata galuega toe faaleleia, ae leʻi maeʻa ona o le taua na amataina. I le 1956, na toe manatuaina ai le malumalu anamua, na toe faʻafouina i le 1989.

Faʻafanua faʻatusa o le St. Nicholas Church i Turkey

O le Ekalesia a St. Nicholas i Turkey o se basilica tutusa i tu ma aga masani a le Byzantine architecture. I le ogatotonu o se potu telē, faʻapipiʻiina i se pulu i le ogatotonu. I tafatafa o le potu i le potu e sosoo ma le lua potu taʻavale. O le itu i mātū o le falesa e aofia ai se potu o foliga faʻafaʻamau ma lua potu taʻitasi. A o lei ulufale atu i le lotu a Nicholas i Turkey, o se fale manaia ma se faletalimalo lua e manaia. I totonu o le lotoa o loʻo i ai le tele o elemene anamua o mea teuteu - laʻau faʻavae, punavai le aoga.

O tagata tafafao maimoa e faagaeetia i puipui o le puipui ma ataata na faasaoina mai ia i tatou, na faia i XI ma XII seneturi. Ae maise lava le ata valiina o le pulu i totonu o le fale tutotonu, i nisi o fao. E matagofie le matagofie o fola laupapa i luga o le fatafaitaulaga, latalata ane i koluma. E taua tele i luga o puipui o le fale e mafai ona e vaʻai i faatusa e foliga tutusa i le taʻalo taʻalo. O se mosaic o maʻa eseese o loʻo maua i luga o le fola o le falesa. Fai mai tagata i le lotoifale o le fale omea i totonu o le falesa na tumau mai le malumalu o le atua fafine o Tiana.

I se tasi o niches o le malumalu o loo i ai se sarcophagus lea na tanumia ai le tino o St. Nicholas. Ae ui i lea, i le 1087, na gaoia e le au faatau oloa Italia i le aai o Bari, le mea na latou teu ai. I le auala, na fai soo atu ai Turkey i le Vatican e uiga i le toe faafoi mai o tusi a le Paia. I luga o sarcophagus ua vaneina na faia i le maamae paʻepaʻe, na faia ai se faʻamaumauga mo le faʻatonuga a le Tsar Nicholas I Russian i le gagana Tuai Russian.

I le lautele, e pei ona fai mai tagata tafafao maimoa, asiasi i le lotu a St. Nicholas, i lenei nofoaga paia o loo i ai se siosiomaga toafilemu ma filemu.