25 tala e uiga i le malosi o le pule malosi

"E le mafai ona e sola ese mai le afaina," o le ae mafaufau pe a uma ona faitau le tusiga. Po o le a lava le maoae o le tagata, e tusa lava po o le a le tele o ana tupe ma aʻafiaga, e fuafua tagata uma e alu vave pe mulimuli ane i se lalolagi ese. Matou te tuuina atu le tala i 25 fitafita malolosi oe na maliliu le le fiafia, le maasiasi po o le taufaasese.

1. Muammar Gaddafi (Libya)

Ua lauiloa foi o ia o Colonel Gaddafi. O le setete o Libyan ma le taʻitaʻiʻauʻau, o le na faʻaumatia le puleʻaga a le malo i se tasi taimi ma faatuina ai se pulega fou o le malo. Ae o le pulega e 42-tausaga o Gaddafi na iu i le mea moni na faalataina o ia e se liʻo vavalalata. I le taimi muamua sa pueina o ia e le au faatupu faalavelave. Mo ni nai itula, sa sauāina ma ulagia o ia. E faaopoopo atu ia Gaddafi, na ave lona pagota i le pagota, lea na vave ona oti i ni tulaga le mautonu. Oketopa 20, 2011 o se taunuuga o tulafono leaga, na fasiotia Gaddafi e se fana i le malumalu. O le mea aupito sili ona taua, o tino o le pule o le Libyan ma lona atalii na faaalia i luma o tagata, ma ina ua mavae ni nai tuugamau o le tina o Gaddafi, na faaleagaina ai ona uso ma tuagane.

2. Saddam Hussein (Iraq)

O se tasi o numera sili ona feteenai o le seneturi mulimuli. O nisi sa latou faaaloalo ia te ia mo le mafuaaga o le tele o tausaga o lana nofoaiga, ua faaleleia le tulaga o le ola ai i Iraqis. O isi na olioli ina ua maliu o ia, talu ai ona o lenei faiga faaupufai i le 1991 na ia taofiofia ai le osofaia o Kurds, le au Shiites ma i le taimi e tasi o le aveesea tele o fili matautia. I le aso 30 o Tesema, 2006, na tautau ai Saddam Hussein i se itu mamao o Baghdad.

3. Kaisara (Emepaea Roma)

O le faʻasalaga o se tasi lea o mea sili ona leaga e mafai e se tagata ona faia. Na taʻitaʻia e le taʻitaʻiʻau a Roma ma le taʻitaʻi o Guy Julius Kaisara e se uo vavalalata a Mark Brutus. I le amataga o le 44 TLM. Na faʻamaonia e Brutus ma nisi o le au taupulepulega le iloa o latou faʻamoemoe i le taimi o le fono a le senate, lea na osofaʻia ai le pule e se motu o tagata le fiafia. O le feau muamua na taia i le ua o le au. Muamua, na teena e Guy, ae ina ua ia vaai ia Brutus, ma le le fiafia, sa ia fai mai: "Ma o oe, loʻu atalii!". Ina ua mavae lenei mea, na taofi Caesar ma tetee. I le aotelega, na maua ai le tino o le pule 23 paʻu manuʻa.

4. Adolf Hitler (Siamani)

E le tele se mea e taʻu mai e uiga i lenei tagata. E iloa e tagata uma. O le mea lea, i le aso 30 o Aperila, 1945, o le Führer i le va o le 15:10 ma le 15:15 na fanaina ai o ia i se tasi o nofoaga lalolalo o le Reich Chancellery. I le taimi lava lea e tasi, na inu ai e lona faletua o Eva Brown le pulu cyanide. E tusa ai ma faatonuga muamua na tuuina mai e Hitler, o latou tino na faʻaaogaina i le uʻamea ma faʻamaʻa ai i totonu o se togalaau i fafo atu o le pusa.

5. Benito Mussolini (Italia)

Aperila 28, 1945, o se tasi o faavae o le fasioti faaItalia, Duce Mussolini, faatasi ai ma lona alii sili o Clara Petachchi na fanaina e le au guerrilla i fafo o le nuu o Mezzegra, Italia. I se taimi mulimuli ane, na taofia le tino o Mussolini ma Petachchi mai o latou vae i luga o faapaologa o le fale gaosi i Loreto Square.

6. Joseph Stalin (USSR)

E le pei o le malo, na maliu Stalin ona o le gasegase o le cerebral, o le maʻi o le itu taumatau o le tino. Ma i le taimi o le falelauasiga o le taitai, Mati 6, 1951, na faanoanoa uma ai le USSR. O lo o faʻalogoina o loʻo aʻafia Stalin i lona maliu. Fai mai le au suʻesuʻe, o ana paaga sa latou fesoasoani i le maliu o le pule, muamua lava, aua o le taimi muamua na latou le faanatinati e valaau ia te ia fesoasoani faafomai.

7. Mao Zedong (Saina)

O se tasi o tagata mataʻina o le XX senituri na maliu i le aso 9 o Setema, 1976, ina ua mavae le lua osofaʻiga ogaoga o fatu. O le toatele oe finau e uiga i tulaga le lelei o lana pulega, matauina o le olaga na filifili e taaalo ma ia se taufaaleaga leaga. O le mea lea, i lona taimi sa leai se loto o ia, ma i le faaiuga o lona olaga, na ia fasioti foi ia te ia.

8. Nicholas II (Malo o Rusia)

O tausaga o lana pulega ua faailogaina e le atinaʻeina o le tamaoaiga o Rusia, ae, e le gata i lenei, na tulai mai se feeseeseaiga, na faasolosolo malie lava i le Fepuari o le Fouvalega o le 1917, lea na faaleagaina ai le tsar ma lona aiga atoa. O lea, ae leʻi leva ona maliu o ia, na ia faʻamalolo, ma na umi se taimi na taofia ai o ia. I le po o Iulai 16 ia Iulai 17, 1918, o Nicholas II, o lona faletua o Alexandra Fedorovna, a la fanau, Dr. Botkin, o se tagata savali ma se tasi o le Maota o le Palemia, na fanaina e le Bolsheviks i Yekaterinburg.

9. Kim Il Sung (North Korea)

Ulu o le setete o North Korea. Na ia faavaeina se tupuga tupuga o pule ma le talitonuga o le setete o Korea i North Korea e taua o le Juche. I le taimi o lana nofoaiga, na vavae ese le atunuu atoa mai le lalolagi i fafo. I le faaiuga o le vaitau o le 1980, o tagata uma na vaʻaia le pule na fai mai na amata ona aliali mai i luga o ona ua na ivi, ma i le aso 8 Iulai, 1994, na maliu ai Kim Il Sung. Ina ua mavae lona maliu, sa taua o ia o le "peresitene e faavavau" o Korea.

10. Augusto Pinochet (Chile)

Na sau o ia e pule e ala i se osofaiga a le militeli i le 1973. I le taimi o lana nofoaʻiga, e faitau afe tagata na fasiotia, ma e afe ma afe tagata na sauaina. I le masina o Setema 2006, na molia ai le taʻitaʻi o Chile e tasi le fasioti tagata, 36 kidnappings ma le 23 sauaina. O nei tofotofoga uma na faʻaleagaina ai lona soifua maloloina. O se taunuuga, i le taimi muamua sa mafatia o ia i le fatu, i le aso 10 o Tesema na maliu ai Pinochet i le maʻi tigaina mai le edema pulmonary.

11. Nicolae Ceausescu (Romania)

O le taitai mulimuli taitai o Romania na faaiuina lana faaiuga i le Kerisimasi 1989. Ia Tesema, sa i ai se vevesi i le atunuu, ma na taumafai Ceausescu e faʻafilemuina le faitau aofai e ala i se tautalaga ia Tesema 21 - o le motu o tagata na faʻafeiloaʻi ia te ia. Ceausescu, i le taimi o le faamasinoga, na faasalaina i le oti ona o faiga paga ma le fasioti tagata. I le aso 25 o Tesema, 1989, sa fanaina ai o ia ma lona faletua. O le mea pito sili ona mataʻutia o le ata lea o le taimi na tatala ai le 30 tagata i le ulugalii o loo "savali" i luga o le Initaneti. O se tasi o sui o le au taaalo, o Dorin-Marian Chirlan, na saunoa mulimuli ane: "Na tilotilo mai o ia i oʻu mata ma, ina ua ou iloa o le a ou oti i le taimi nei, ae le o se taimi i le lumanai, sa ou tagi".

12. Faailoa Amin (Uganda)

I le taimi o le nofoaiga a Idi Amin i Uganda, e faitau selau afe tagata na maliliu. Amin na oʻo mai le malosiaga ona o se osofaʻiga a le militeli i le 1971, ma ua uma ona faʻateʻaina o ia mai le atunuu i le 1979. I le masina o Iulai 2003, na pa'ū ai Amin, ma na mafua ai i le gaʻo, ma o Aokuso o le tausaga lava lea na maliu.

13. Asueru I (Peresia)

Na maliu le tupu o Peresia ona o se taupulepulega leaga. O lea, i le 20 tausaga o le nofoaiga, na fasiotia ai e Xerxes I le 55 tausaga le matua i le po i lona potumoe. O ana au fasioti tagata o le taitai sili o le au tau tupu o Artaban ma le Aspamitra eunuch, ma o Artaxer foi, o le atalii laitiiti o le tupu.

14. Anwar Sadat (Aikupito)

O le peresitene palota o Aikupito na fasiotia e tagata faatupu faalavelave i le aso 6 o Oketopa, 1981 i le taimi o le taua o le militeri. O lea la, i le faaiuga o le pa, o se loli na alu i totonu o meafaigaluega a le militeli, lea na faafuasei ona tu. Na oso ese le taʻitaʻio le taavale i luga o le taavale ma togi atu le lima i le pulelaa. Na ia faʻafefe, e le oʻo i le sini. Ina ua uma ona tatalaina le afi i le malo. Na amata le atuatuvale. Sa tulai le Sadatasi mai lona nofoa ma alaga ma le le fefe: "E le mafai lenei mea!". I totonu, e tele ni pulufana na tulia, na taia ai le ua ma le fatafata. Na maliu le fitafita Aikupito i le falemai.

15. Park Chonkhi (Korea i Saute)

O lenei taʻitaʻiʻau Korea na faʻavaeina faavae o Korea i Saute i le taimi nei o le tamaoaiga, ae i le taimi lava lea na ia faʻasauāina le tetee ma auina atu ana fitafita e fesoasoani i le US i Vietnam. Ua faʻamanuiaina o ia i le taofia o saolotoga faatemokalasi ma le tele o faʻafitauli. Sa i ai ni taumafaiga i Pak Jonghi. I se tasi oi latou, i le aso 15 o Aokuso, 1974, na maliu ai lona faletua, o Yuk Yong-soo. Ma i le aso 26 o Oketopa, 1979, na fanaina ai o ia e le faatonu o le Ofisa Tutotonu a le Ofisa Tutotonu a Korea i Saute.

16. Maximilian Robespierre (Farani)

O se taʻutaʻua Farani lauiloa, o se tasi o faipule faapolokiki sili ona taua o le Great French Revolution. Na ia fautuaina le soloia o le nofo pologa, faasalaga oti ma le saolotoga lautele. Na manatu o ia o le siufofoga o se tagata faiva faigofie, tagata. Ae i le aso 28 o Iulai, 1794, na molia ai o ia ma nofoa ai i le Revolution Revolution.

17. Samuel Doe (Liberia)

Na sau le pule a le Liperenia e pule e ala i se osofaiga a le militeli i le 1980. I le 1986, i le 35 o ona tausaga, na avea ai o ia ma uluai peresitene o le atunuu, ae ina ua mavae le 4 tausaga, sa ave faamalosi o ia ma fasioti ma le sauā. E le gata i lea, ao le i maliu o ia, na vavae ese lona taliga ma faamalosia Samuelu e ai.

18. Jon Antonescu (Romania)

O le malo Roma ma le taitai militeri O Me 17, 1946 na aloaia o se solitulafono tau, ma i le aso 1 o Iuni o le tausaga lava lea na fanaina ai o ia.

19. Vlad III Tepes (Wallachia)

O ia o le faʻataʻitaʻiga o le tagata faʻataʻitaʻi o le tala e Bam Stoker "Dracula". Vlad Tepes na tuliloaina se faiga faʻavae o le faʻamalosia o le sosaiete o "elemene fefaʻatauaʻiga," lea na vavao, gaoi. Latou te fai mai ao faagasolo lana nofoaiga, e mafai ona e lafoina se siliva siliva i luga o le auala ma piki i luga i le nofoaga e tasi i le mavae ai o le 2 vaiaso. Vlad o se pule malosi. Ma o le faamasinoga ma ia e faigofie ma vave. O lea, soo se tagata gaoi e faatali se afi poʻo se poloka. E le gata i lea, sa manino lava le i ai o Vlad Tsepesh i faafitauli ma le mafaufau. Sa ia susunuina e mamaʻi ma e matitiva, ma i le taimi o le nofoaiga na ia fasiotia ai le 100,000 tagata. E tusa ai ma lona lava pa'ū, na talitonu ai le au tusitala anamua na fasiotia o ia e se auauna na totogi e tagata Turks.

20. Koki Hirota (Iapani)

Diplomat ma le polokiki, Palemia, o le, ina ua maea le toe faafoiina o Iapani e le Komisi Faamasino a le Malo Tele, sa faasalaina i le oti. O lea, i le aso 23 Tesema, 1948, i le 70 o ona tausaga, na tautau ai Koki.

21. Faʻasaga Pasha (Ottoman Empire)

O Ismail Enver o se faipule o le Ottoman lea o le a taua mulimuli ane o se solitulafono tau taua, o se tasi o tagata na auai ma aʻoaʻoga o le Armenian Genocide i le 1915. Enver Pasha na fasiotia i le aso 4 o Aokuso, 1922 i le taimi o le taotoga ma le Red Army.

22. Joseph Broz Tito (Yugoslavia)

Yugoslav politician and revolutionary, na o le pau le peresitene o le SFRY. Ua manatu o ia o se pule sili o le seneturi mulimuli. I tausaga mulimuli o lona olaga sa mafatia o ia i se ituaiga o maʻisuka tele ma maliu i le aso 4 Me, 1980.

23. Pol Pot (Cambodia)

O le malo o lenei setete o Kemupotia ma tagata faaupufai sa i ai faatasi ma le tele o le faʻaleagaina ma le fiaaai. E le gata i lea, na mafua ai le maliu o le 1-3 miliona tagata. Na taʻua o ia o se taʻitaʻi pule toto. Na maliu Pol Pot i le aso 15 o Aperila, 1998 ona o le faaletonu o le fatu, ae o suesuega faafomaʻi na faaalia ai o le mafuaʻaga o lona maliu o se mea oona.

24. Hideki Tojo (Iapani)

O le faipule o le malo o Iapani, o le na taua i le 1946 o se tau solitulafono. I le taimi na pueina ai o ia, na taumafai ai e fanaina o ia lava, ae o le manua e le afaina. Na faamaloloina o ia, ona siitia atu ai lea i le falepuipui Sugamo, i le aso 23 o Tesema, 1948 na fasiotia ai Hideki.

25. Oliver Cromwell (Egelani)

Ulu o le Fouvalega Igilisi, o le taʻitaʻi o Cromwell na maliu i le malaria ma le fiva taifau i le 1658. Ina ua mavae lona maliu, na amata le le mautonu i le atunuu. I luga o poloaiga a le palemene na toe filifilia, o le palemene o Oliver Cromwell o le tino o le tino. Na molia o ia i le puleaina ma le faasalaina (faʻamalamalamaina: o le tino maliu na faʻasalaina!) Le faʻataunuʻuina o le tino. O se taunuuga, i le aso 30 o Ianuari, 1661, na aumaia ai o ia ma le tino e le toalua o faipule faaupufai a Peretania i le laau i le nuu o Tyburn. O tino na tautau mo le tele o itula i luga o faʻaaliga lautele, ona vavae ese lea. E le gata i lea, o le mea e sili ona faateia i le mea moni e faapea o nei ulu sa tuu i luga o pou e 6-mita i autafa o le Maota o Westminster. Ina ua mavae le 20 tausaga, na gaoia le ulu o Cromwell ma mo se taimi umi na i ai i ni mea totino ma na tanumia na o le 1960.