O le a le uiga o le tausamaaga o le Aso o le Alii?

Amata i le IV i Atunuu Sasae ma le V senituri i Sisifo, o se tasi o aso malolo sili ona taua mo le Ekalesia Orthodox o le Faamanatuga sili lea a le Alii . A maeʻa le sili atu ma le lua afe tausaga i le salafa o le lalolagi, e faʻaauau pea ona faamanatuina i le aso Fepuari 15 (Fepuari 2, e tusa ai ma le tuai).

I lenei aso, o le ekalesia ma tagata talitonu uma e manatua ma faamamaluina mea na tutupu na faamatalaina e St. Luke i le Evagelia. Ae peitai, o le toatele oi tatou e fiafia i le fesili: o le a le uiga o le upu "foafoaga", ma o le a le uiga o le aso malolo, lea na manatu i taimi uma o se tasi o mea sili ona taua mo tagata Orthodox?

O le a le uiga o le tausamaaga o le Aso o le Alii?

O le talafaasolopito o le faafiafiaga na toe foi mai i le tele o seneturi, toe foi mai i na aso ina ua fagafulu aso talu ona fanau mai (Kerisimasi) i lena taimi, na taunuu ai i le malumalu o Ierusalema e aumai se taulaga faamama i le Atua mo lona atalii. O iina na feiloai ai le atalii o le Atua ma se tamaloa, o loo faamatalaina i le Feagaiga Tuai e le failautusi o Luka. O le tagata muamua na ave le pepe i ona lima o Simeona. Na iloa e lenei tagata le mea na tupu mai le valoaga o le tusi a Isaia, lea na ia faaliliuina i le gagana Eleni. Fai mai o le a ave e le taupou i totonu o lona manava ma fanauina le atalii o le Mesia. Ina ua manao Simeona e faasaʻo le upu "teine" i le "ava", ona e na o se tamaitai ua faaipoipo e mafai ona fanauina se tamaititi, na sau se Agelu ia te ia, folafola atu le tino ola pea i le tusiupu seia oo ina faataunuuina le valoaga na faamatalaina. Mai lena aso, sa nofo Simeona ma faatalitali pe a mafai ona ia vaai i le faaola ua leva ona faatalitali i ai ona lava mata ma na ona faaali atu loa i luma o le Alii.

O le mea lea, tatou te iloa ai o le upu "fausia" o lona uiga o le, o le isi, e pei, o se fonotaga. O lona uiga lona lua o le "olioli", o lona uiga o le vivii atu i le Faaola na afio mai i lo tatou lalolagi, faatasi ai ma se misiona lelei ma le filemu, lea o loo usuina pea i totonu o ekalesia, i lona mamalu latou te tusia ni ata ma foliga o St. Simeona le pepe.

I le faaliliuga mai le ekalesia Old Slavic, o le upu "fono" o lona uiga foi o le "fono". Na mulimuli ia Stretenia ma le Alii, o le toeaina o Simeona, o le na soifua i le 360 ​​tausaga, o faatalitali e vaai i le vavega, o le faaola o le lalolagi o mea uma, e mafai nei ona oti i le filemu. Ina ua mavae lena, na iloa e le ekalesia o ia o se tagata paia ma ua taua o le Atua e faapalepale.

Ae ui i lea, e tasi le uiga o lenei faʻamanatuga o le faʻalelei o le Alii. E faatatau i le sauniga o le Old and New Testaments, o le Anamua Anamua ma le Faakerisiano. Faatasi ai ma lenei mea, e faamanatu ai e tagata le faatinoga o le ofoina atu o le pepe i le malumalu, lea e na o le 40 aso talu ona fanau mai le tama ma le 80 tausaga talu ona fanau mai le tama teine.

Le uiga o le upu "fono"

Mo Kerisiano uma, feiloai i se tagata ma se tagata o se faʻafitauli o lalolagi e lua, malamalama o le le mailoa, o loʻo i ai se uiga taua tele i le mafutaga ma le fesoʻotaʻiga o tagata. Soo se Kerisiano e mafai ona ia faapea o le upu "foafoaga" mo ia ua leva ona faauigaina o se mea e le masani ai, e le o malamalama atoatoa ma le malamalama.

Mai le vaaiga a le Ekalesia Orthodox, soo se taimi lava e ulufale ai i se lotu po o se ekalesia, soo se tagata e sopoia le faitotoa o le maota o le Atua. O iinei ma tagata uma o lo latou fausiaina patino ma le Alii e faia, o se fonotaga ma mea e le o iloa, faalogoina, ae paia. Ae paga lea, mo le aso o le uiga o le upu "fausiaina" ma le aso malolo lava ia, mo le tele o tupulaga o nei ona po nei, e foliga ese lava nai lo aso anamua.

Fai mai faifeʻau ia malamalama pe a feiloai se tagata ma lona Atua, e tatau ona e fesili ifo ia te oe lava: Pe ou te fiafia ? Pe fiafia? Ua suia? E i ai le tele i totonu o le loto o le alofa, malamalama o le tagata lava ia ma le tasi o la latou tuaoi? E na o le mafai ona e malamalama i le taua o le faagasologa.